Misija OEBS-a u BiH se protivi kriminalizaciji klevete u RS i smatra da ponovno uvođenje klevete kao krivičnog djela predstavlja korak unazad, rekao je Brajan Ageler, šef Misije OEBS-a za BiH, u pisanom intervjuu za “Nezavisne novine”
“Misija još jednom ukazuje na nedovoljnu transparentnost zakonodavnog procesa prije nego što se dokument našao na dnevnom redu Narodne skupštine RS”, rekao je Ageler.
NN: Koja je Vaša poruka novinarima i javnosti povodom nedavnog dana medija?
AGELER: Sloboda medija je osnovni stub demokratije i, kao takvu, svi je moraju odlučno i snažno štititi. Svjesni smo izazova i prijetnji s kojima se suočavaju novinari i novinarke, te medijski radnici u BiH, posebno u RS. Predložene izmjene ponovnog uvođenja u zakon klevete kao krivičnog djela, zabrinjavajući napadi, prijetnje i ostali činovi nasilja nad novinarima kreiraju okruženje s mnogo izazova kada su u pitanju medijske slobode. Napadi na novinare ne predstavljaju samo kršenje osnovnih prava novinara i novinarki nego i podrivaju slobodan tok informacija koji je ključan za jednu živu i funkcionalnu demokratiju. Od suštinskog je značaja da vlasti osiguraju adekvatne institucijske mjere na osnovu ovakvih izvještaja i stvore sigurno okruženje za rad svih medija. Jedan od načina da se ovo riješi jeste kroz redovnu i konstruktivnu saradnju i koordinaciju različitih aktera, na primjer kroz uspostavu sistema kontakt osoba unutar policijskih tijela i pravosuđa, zaduženih za pitanje sigurnosti novinara i novinarki. Na primjer, u Kantonu Sarajevo postoji tužilac u Tužilaštvu Kantona Sarajevo zadužen za zaštitu novinara i novinarki. Razmatramo načine na koje ovaj model možemo uvesti u ostala tužilaštva širom države, kao i u ministarstva unutrašnjih poslova. Modaliteti su razmatrani na nedavno održanoj konferenciji u organizaciji naše Misije u Banjaluci, s našim partnerima iz Delegacije EU i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.
NN: Spomenuli ste i sporni nacrt kojim se kriminalizuje kleveta. Kako Vi vidite taj problem?
AGELER: Razumijemo sve veću zabrinutost širom BiH zbog štetnih efekata dezinformacija i govora mržnje, te smo spremni podržati institucije u BiH u njihovim legitimnim naporima da se suoče sa ovim prijetnjama. Međutim, sve radnje preduzete u ovim oblastima moraju biti proporcionalne i neophodne. Suprotstavljanje dezinformacijama ne smije biti izgovor za neopravdano ograničavanje slobode mišljenja i izražavanja. Naprotiv, zaštita ovih sloboda je ključna za suzbijanje dezinformacija, kao i povećanje transparentnosti i osiguravanje pristupa informacijama. Odlučno se protivimo ovoj inicijativi i smatramo da ponovno uvođenje klevete kao krivičnog djela u Krivični zakonik RS predstavlja korak unazad.
OEBS snažno zagovara dekriminalizaciju klevete i uvrede u državama članicama, nastojeći na taj način ukloniti zastrašujuće posljedice koje samo puka mogućnost krivične sankcije može izazvati po slobodu medija. Treba istaći i to da je BiH bila prva zemlja jugoistočne Evrope koja je još prije 20 godina dekriminalizirala klevetu. Misija još jednom ukazuje na nedovoljnu transparentnost zakonodavnog procesa prije nego što se dokument našao na dnevnom redu Narodne skupštine RS i podsjeća da svaka promjena koja ima utjecaja na temeljne slobode građana treba biti predmet široke i otvorene rasprave svih zainteresiranih aktera i građana.
NN: Još jedno sistemsko pitanje važno za Bosnu i Hercegovinu, a u kojem, čini se, nema mnogo pomaka, jeste unapređenje izbornog procesa. Šta će se desiti ako ne bude bilo tehničkih unapređenja i stvari ostanu kao na proteklim izborima?
AGELER: Misija OEBS-a u BiH se ne bavi implementacijom izbora od 2002. godine, kada je njen mandat u toj oblasti prenesen na Centralnu izbornu komisiju BiH. Međutim, Misija pomno prati političku situaciju u zemlji, što uključuje i izbore.
NN: Šta je po Vama minimum minimuma koji je potrebno uraditi da bi izborni proces bio bolji?
AGELER: Prvo je potrebno izvršiti sveobuhvatnu reviziju pravnog okvira da bi se sprovele sve neispunjene preporuke ODIHR-a, uklonili postojeći nedostaci i nedosljednosti, te u zakonodavstvo unijele presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koje se odnose na ograničenja prava na kandidaturu zasnovana na etničkom porijeklu i prebivalištu. U skladu sa pozitivnim primjerima iz međunarodne prakse, taj proces sveobuhvatne revizije treba da bude otvoren, inkluzivan i konsultativan i da se dogodi mnogo prije narednih izbora. Vlasti treba da omoguće adekvatnu i djelotvornu dodjelu finansijskih sredstava da bi se obezbijedila funkcionalnost CIK-a, između ostalog i u neizbornim godinama, i da pokriju sve troškove u vezi sa organizovanjem izbora. CIK-u treba pružiti resurse neophodne za zapošljavanje dovoljnog broja kvalifikovanog osoblja. Vlasti treba da osiguraju da članovi izborne administracije ne budu opozvani iz proizvoljnih razloga, te da mogu da obavljaju svoje dužnosti bez straha od odmazde ili zastrašivanja. Da bi se obezbijedilo da građani u potpunosti imaju pristup garantovanim pravima i slobodama, nadležne vlasti treba da preduzmu hitne i djelotvorne korake da istraže i procesuiraju krivična djela koja ugrožavaju integritet izbornog procesa i da djeluju proaktivno na sprečavanju takvog postupanja.
NN: Proces uspostavljanja vlasti u BiH je usporio nakon početnog zamaha. Kakvo je Vaše viđenje trenutnih dešavanja na političkoj sceni u BiH?
AGELER: Do sada sam imao priliku da razgovaram sa mnogim političkim ličnostima na različitim nivoima u BiH, iz vladajućih i opozicionih stranaka, i mnogi su od njih izrazili optimizam o pozitivnom kretanju države ka većoj bezbjednosti i prosperitetu. Nakon opštih izbora, uspostavljanje organa vlasti je u početku obećavalo. Na kraju je, nažalost, visoki predstavnik intervenisao da bi okončao formiranje vlasti na nivou FBiH. Šteta je što nema poboljšanja političke situacije u BiH. Čini se da su mnogi lideri proaktivniji u iskorištavanju podjela nego u pronalaženju rješenja za sve građane. Korupcija i nepotizam predstavljaju prepreku ekonomskom razvoju. Svi ti elementi zajedno generišu negativnu atmosferu bez značajnih posljedica po one koji su je prouzrokovali i koji, iskreno govoreći, povremeno politički profitiraju od takvih štetnih stavova.
NN: Od proteklih izbora prošlo je šest mjeseci, a vidimo da je jako malo urađeno na 14 evropskih ključnih prioriteta. Da li je Vaša misija uključena u neke od tih reformi, recimo po pitanju pravosuđa?
AGELER: Nažalost, kao što je Misija više puta konstatovala, vladavina prava u BiH je u opasnosti, pri čemu se i dalje smanjuje nivo povjerenja javnosti i u pojedinačne nosioce pravosudnih funkcija i u pravosuđe u cjelini. Sve jurisdikcije u BiH nastoje da se na pravilan i efikasan način izbore sa složenim predmetima – predmetima koji u konačnici imaju uticaja na stabilnost, bezbjednost i napredak BiH. Da bi se borila protiv tih negativnih trendova, Misija blisko sarađuje sa VSTS-om BiH. Misija podržava šire napore usmjerene ka reformi pravosudnog sektora, koja će, pored ostalog, zahtijevati izmjene i dopune i usvajanje relevantnih politika djelovanja i unapređenje pravnog i institucionalnog okvira. To uključuje usvajanje Strategije za reformu sektora pravde i izradu novog Zakona o VSTS-u. Misija želi još jednom da naglasi da je za povratak povjerenja javnosti u pravosuđe potrebna predanost vlasti na svim nivoima u BiH u zauzimanju sistematskog i inkluzivnog pristupa reformi.
EUFOR igra važnu ulogu
NN: Kako vidite namjeru nekih vlada da dođe do pojačanja trupa EUFOR-a?
AGELER: EUFOR igra važnu ulogu u pružanju bezbjednosti i stabilnosti u BiH, na čemu mu mnogi odaju priznanje. Odluke o obimu međunarodnog prisustva su rezultat temeljitih procjena i analize, što je proces u koji imamo puno povjerenje. EUFOR i OEBS su partneri u određenom broju oblasti, između ostalog u kontroli naoružanja. Naša zajednička pomoć BiH je, na primjer, dovela do toga da BiH postane primjer dobre prakse i stručnog znanja iz oblasti upravljanja municijom i njenog testiranja, te jedan od ključnih aktera u sprovođenju sporazuma o regionalnoj kontroli naoružanja i vojnoj transparentnosti.
