Osim tržišnih izazova koji direktno pogađaju proizvodnju hrane, ruralni prostori u Srpskoj suočavaju se sa onim demografskim, odnosno gubitkom stanovništva, smanjenjem broja gazdinstava i mladih koji se zadržavaju na selu, zapuštenim resursima i napuštenim imanjima. Tom izazovu moramo pokušati odgovoriti adekvatnim mjerama, a agrarni budžet od 180 miliona KM u 2023. godini nam to omogućava.
Istakao je to u intervju za “Glas Srpske” novoimenovani ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savo Minić, navodeći da je stanje u poljoprivredi neminovno odraz cjelokupne situacije u ekonomiji i društvu u Srpskoj, BiH, regionu pa i svijetu.
– Nažalost, dio smo globalnih političkih i ekonomskih promjena koje će istorija zabilježiti kao velike prekretnice – rekao je Minić.
GLAS: Kako ocjenjujete trenutno stanje u poljoprivredi Srpske?
MINIĆ: Stanje u domaćoj poljoprivredi je stabilno, što je odraz mjera koje je Vlada RS preduzela u prethodnom periodu, a na prijedlog bivšeg ministra Borisa Pašalića i njegovih saradnika. Te mjere koje su bile interventnog karaktera, ali i redovna podrška imale su i te kako pozitivan uticaj na ublažavanje negativnih uticaja koje je proizvela energetska kriza, poput drastičnog poskupljenja repromaterijala i nemogućnost njegove nabavke jedno vrijeme, otežanog pristupa pojedinim tržištima i slično. Zahvaljujući pravovremenim potezima stanovništvo Srpske je u svako doba bilo snabdjeveno osnovnim namirnicama, a proizvođači su imali redovnu isplatu podsticaja da bi se proizvodni ciklus mogao odvijati nesmetano.
GLAS: Koji su najveći izazovi sa kojima se suočava agrarni sektor?
MINIĆ: Drastično povećanje cijene repromaterijala se samo djelimično može kompenzovati rastom cijene gotovih proizvoda, a najčešća reakcija na tu situaciju, naročito na malim gazdinstvima, jesu uštede na đubrivu, pesticidima, sijanju merkantilnog žita umjesto sjemenskog i slično, što se na kraju odražava niskom produktivnošću i niskim dohotkom. Preduzimamo niz mjera podrške kojim bismo ublažili te cjenovne šokove. Vlada RS je ove godine izdvojila 500 KM po hektaru za sjetvu pšenice, a isti nivo podrške najavljen i za naredni ciklus. Nastavljamo sa regresom za plavi dizel, a i sve ostale mjere podrške tekućoj proizvodnji biće značajno veće, uzimajući u obzir povećanje sa 75 na čak 180 miliona KM u budžetu za 2023. godinu.
GLAS: Šta će biti Vaši prvi potezi na početku mandata, a šta planirate za naredne četiri godine?
MINIĆ: S obzirom na to da je ovo bila izborna godina i da je Vlada imenovana tek krajem decembra, moj prvi potez je pokretanje procesa usaglašavanja uslova za korišćenje podsticaja za 2023. godinu sa socijalnim partnerima, odnosno predstavnicima privredne komore, zadruga, udruženja proizvođača, samostalnih preduzetnika te naučnih i stručnih institucija. To je proces koji se obično ranije završava, ali mislim da ćemo u naredne dvije sedmice uspjeti sve okončati da bismo već krajem januara objavili Pravilnik o načinu usmjeravanja novčanih sredstava za 2023. godinu. Što se tiče dugoročnih mjera podrške one su već postavljene Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja za period od 2022. do 2027. godine i to nam je putokaz za dostizanje nivoa produktivnosti i konkurentnosti u razvoju proizvodnje, ali i putokaz za revitalizaciju ruralnih područja te održivo upravljanje prirodnim resursima.
GLAS: Brojni proizvođači su nezadovoljni, žale se na nerentabilnu proizvodnju, nelojalnu konkurenciju. Možete li im pomoći da riješe nagomilane probleme?
MINIĆ: Nezadovoljstvo proizlazi iz krize koja je proizvod globalnih dešavanja i koja je uslovila drastično poskupljenje repromaterijala, a koje kao što sam rekao nije kompenzovano jednakim povećanjem cijena hrane. Vlada RS je preduzimala čitav set mjera za ublažavanje tržišnih poremećaja i te mjere biće nastavljene i u narednoj godini i upravo je povećanje agrarnog budžeta za 140 odsto odgovor na kriznu situaciju.
GLAS: Moglo bi se reći da je dio žalbi neosnovan, s obzirom na sredstava koje pojedinci povlače iz budžeta. Kako se izboriti sa onima koji nastoje po svaku cijenu izvući više novca od Republike?
MINIĆ: Poljoprivrednici su uvijek bili predmet političkih manipulacija, naročito u izbornim godinama. To nije slučaj samo u našoj zemlji, već širom svijeta, jer su dio društva na koji je opšta populacija osjetljiva, jer proizvode hranu i svi od njih zavisimo. Međutim želim naglasiti da se, bez obzira na pojedince koji dobijaju više ili manje medijske pažnje, mjere koje preduzima ministarstvo i sredstva koja se isplaćuju planiraju isključivo u skladu sa ciljevima agrarne politike, stanjem na tržištu i potrebom zaštite prehrambene sigurnosti stanovništva, a ne prema željama pojedinaca, ma koliko oni bili glasni. Pojedini sektori povlače više novca kao što je mljekarstvo, ali ta grana poljoprivrede broji više od 4.000 proizvođača, a sektor povrtarstva na primjer 300, što se ne može porediti. Jedan od zadataka u budućem periodu biće i promjena pogrešne percepcije javnosti prema poljoprivrednicima i finansiranju njihove proizvodnje.
GLAS: Kako povećati prinose u poljoprivredi, s obzirom na to da su, prema tvrdnjama ratara, ispod prosjeka?
MINIĆ: Ministarstvo je već treću godinu zaredom obezbijedilo sredstva za refundiranje troškova investicija na gazdinstvu u iznosu od 30 do 40 odsto, a mogu najaviti da će taj iznos u narednoj godini biti i do 50 odsto. Podrška uključuje nabavku mehanizacije, dronove i digitalne alate praćenja proizvodnosti, zaštitne i sisteme za navodnjavanje, podizanje novih zasada, nabavku rasnih grla stoke, izgradnju mini-prerađivačkih kapaciteta, nabavku tehnološke opreme i sve što poljoprivrednicima treba za modernizaciju proizvodnje. Svi pristigli zahtjevi budu odobreni, ako ispunjavaju osnovne odredbe pravilnika.
GLAS: Zbog globalne krize domaća proizvodnja najbolje je rješenje. Kako smanjiti uvoz hrane i stanovništvo motivisati da se okrene poljoprivredi i razvoju sela?
MINIĆ: Za razliku od nekih razvijenih zemalja u Srpskoj još imamo veliki procenat stanovništva kojem je poljoprivreda jedan od izvora prihoda. Prema anketi o radnoj snazi, udio neformalne zaposlenosti u poljoprivredi je oko 30 odsto kod nas, za razliku od nekih zemalja EU, gdje je to oko dva, tri odsto. Dakle, mi imamo još relativno veliki broj onih koji proizvode hranu za svoje potrebe, a dio viška plasiraju na tržište. Međutim, krupnih komercijalnih proizvođača ima malo. Prema nekim procjenama tek oko šest odsto onih koji žive isključivo od poljoprivredne proizvodnje i od kojih zavisi snabdjevenost tržišta namirnicama. Da bismo povećali broj profesionalnih proizvođača moramo, između ostalog, obezbijediti povoljne izvore finansiranja, povećati nivo konkurentnosti kroz primjenu savremenih tehnologija, vršiti automatizaciju procesa proizvodnje, jer je sve manje raspoložive radne snage. Očekujemo i podršku sa nivoa BiH, koja je, moram priznati, izostala u prethodnom periodu, a odnosi se na preduzimanje mjera zaštite domaće proizvodnje, naročito u pikovima sezone, kada imamo višak domaćih proizvoda.
GLAS: Šta Vi možete uraditi kada je riječ o zaštiti domaće proizvodnje?
MINIĆ: To pitanje je u nadležnosti institucija BiH. Međutim sve mjere koje preduzimamo, počevši od finansiranja proizvodnje, savjetodavne podrške, investicija u nabavku genetskog podmlatka, izgradnje kapaciteta, protivgradne zaštite, kontrole kvaliteta, inspekcijskog nadzora z
“Šume Srpske”
GLAS: Kako unaprijediti stanje u “Šumama Srpske”?
MINIĆ: Osnovna uloga ministarstva je donošenje zakonskih propisa iz oblasti šumarstva i nadzor nad radom “Šuma RS”, ali to javno preduzeće je veliko, pokriva teritoriju cijele Republike i u prethodnom periodu nije bilo jednostavno ostvariti uvid u njegovo poslovanje. Međutim, izrada i uvođenje novog informacionog sistema u šumarstvu, koji je pri samom kraju, u svakom će trenutku i segmentu omogućiti uvid u poslovanje “Šuma”. Na bazi kvalitetnih informacija imaćemo mogućnost da pravovremeno reagujemo da bi bile otklonjene anomalije u funkcionisanju preduzeća ili da vršimo izmjene propisa koji nisu adekvatni. Ministarstvo će i u narednom periodu, kroz planirana sredstva, nastaviti sa mjerama podrške proizvodnji u šumarstvu, a naš osnovni cilj je očuvanje i unapređenje šumskog resursa u Srpskoj.
Glas srpske
