Naslovi u nekim medijima su doveli do toga da je javnost dobila pogrešne informacije da Vlada RS ignoriše stavove javnosti kada su u pitanju Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, rekao je Miloš Bukejlović, ministar pravde RS u uvodnom obraćanju o tački u kojoj se govori o vraćanju kriminalizacije klevete na sjednici Narodne skupštine RS.
“Činjenica je da je javnost od samog početka imala aktivno učešće u ovom tekstu i primjedbe i sugestije javnosti su prihvaćene tokom javne rasprave u četiri grada RS. Time je potvrđena maksimana posvećenost Ministarstva jer smo prisustvovali na svim javnim raspravama i aktivno učestvovali u svim diskusijama. Kroz određene medije i naslove se pokušala napraviti atmosfera da Vlada ignoriše mišljenje javnog mnijenja i da se pogoduje pojedincima a ne svim građanima”, rekao je Bukejlović.
On je rekao da zakon poštuje ustavno pravo i prava koja proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima o slobodi medija, ali isto tako da je u javnom prostoru značajno prisutno vrijeđanje privatnosti pojedinaca.
“Svako pravo kao i ovo ne smije biti korišteno suprotno ciljevima i kao načelo u tom smislu čast i ugled ne mogu biti manje značajno pravo u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo”, rekao je Bukejlović.
On je istakao da je demkrimnalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivično-pravna zaštita za klevete.
Bukejlović je istakao da su usvojene i neke primjedbe u Prijedlogu u odnosu na Nacrt.
Naglasio je da su utvrđeni izuzeci da se kazna do godinu dana može zamijeniti novčanom kaznom, osim u pojedinim težim krivičnim djelima.
Djelimično je prihvaćeno, kako je rekao, i da se briše krivično djelo uvrede, a da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, kao i da su značajno smanjene novčane kazne.
Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, je rekao da 20 članica EU ima kriminalizaciju klevete i da ni na jednoj raspravi koju je imao s suprotnom stranom nije čuo nijedan uvjerljiv argument da se ovaj zakon povuče. Rekao je da ni zakonodavstvo EU ni Evropska konvencija o ljudskim pravima ne sprečavaju da se ovakav zakon donese jer, kako je istakao u EU ne postoje zakoni koji se time bave a konvencija omogućava ograničavanje sloboda u određenim uslovima.
Naglasio je da ih je Johan Zatler, šef Delegacije EU, obavijestio da iako to jeste tako u EU, da pravosuđe u BiH nije dobro kako bi na pravi način procesuiralo ovakve predmete.
“Činjenica je da je pravosuđe pravno izdvojeno iz domena našeg odlučivanja. Da li je odgovornost i obaveza nas poslanika da li će i kako pravosuđe procesuirati ili ne. Mi donosimo zakon i dajemo alat pravosuđu da se bori protiv ugrožavanja ljudskog dostojanstva. O tome će odlučivati neko koga mi nismo birali i ne može se reći da je ovo anticivilizacijski zakon”, rekao je Mazalica.
Dragomir Vasić, je ispred Kluba SDS-a rekao da je pritisak medija, nevladinih organizacija i opozcije urodio plodom jer jer je, kako je rekao, prijedlog značajno izmijenjen u odnosu na nacrt, uključujući manje novčane kazne, uvođenje izuzetaka, te izbacivanje uvrede kao krivičnog djela.
„Ipak ostalo je krivično djelo klevete koje je danas ostala predmet spora u javnosti ali sada je nešto mirnija atmosfera za razgovor o ovome“, rekao je on.
On je rekao da je idalje sporno to da o krivičnim djelima protiv ugleda i časti odlučuje javni tužilac a ne lice potogđeno klevetom i dodao da je moć idalje prevelika. Dodao je da u zakonu postoje i dobre odredbe, ali da je uslov za to da postoji razvijeno, demokratsko društvo s nezavisnim i nepristrasnim pravosuđem koje bi građane štitilo od upliva politike u rad pravosuđa.
„Taj strah od političke zloupotrebe od strane vlasti je veliki i u prilog mu ide i to što su pojedine odredbe vrlo neprezicne, široko i nejasno formulisane i time ostavljaju veliki prostor za tumačenje. Zakonska norma mora biti jasna svima i onom ko hoće da počini krivično djelo i sudu koji treba da sankcioniše nezakonito ponašanje“, rekao je on.
Naveo je nekoliko primjera koji, po njemu, pokazuju kako su pojedina djela neprecizno formulisana, što sve može dovesti do zloupotrebe. Naglasio je da postoje odredbe koje su u koliziji jedna s drugom, te da i te odredbe mogu dovesti do problema u samom postupku.
Rekao je da SDS neće podržati ovaj zakon, i to iz dva razloga. Jedan je, kako je rekao, strah od zloupotrebe vlasti prema pravosuđu, a da je drugi razlog da ovo nije momenat za donošenje ovog zakona zbog trenutne krize i pitanje finansijske situacije u RS.
Igor Crnadak, predsjednik Kluba PDP-a, je rekao da se ovim zakonom od RS pravi crna rupa u kojoj „niko neće smjeti da pisne“.
„Vi ovim zakonom definišete toljagu, a onda nas uvjeravate da se ta toljaga neće koristiti. To je smiješno. Mislim da ministar nije nosilav ove ideje jer dolazi kao ideja za obračun s svakim oblikom kritične misli i zakon nije došao iz stručnih krugova, Ministarstva pravde ili iz ministrove glave“, rekao je Crnadak.
On je rekao da je nagore što je kriminalizacija ostala u zakonu, i da je realna opasnost da će u istoj ćeliji u zatvoru završiti neko koje osuđen za klevetu i ubica.
“Šta znači kad nekog stavite pod krivičnu istragu i vodite proces kao krivično djelo, vi možete ljudima uskratiti mogućnost putovanja i potpuno spriječiti da obavljaju svoj posao. O tom problemu SNSD nije ni riječ rekao. Oni koji će biti optuženi za klevetu pred sobom će imati golgotu u pravosuđu koje kontroliše vlast”, rekao je Crnadak.
Ustvrdio je da će ovim zakonom u najširem smislu riječi biti ugrožena sloboda govora i da će svako ko želi da kritikuje neke društvene procese morati staviti prst na čelo.
“Pravite strahovladu, od RS pravite crnu rupu, hermetički zatvorenu a vas će biti baš briga što smo izolovani, što nema investicija, što smo posvađani s cijelim svijetom i što je RS u najtežoj finansijskoj situaciji”, rekao je Crnadak.
Rekao je da ima mnogo poslanika u vladajućoj koaliciji koji znaju da je ovo loš zakon, i apelovao je na poslanike vladajuće većine da ne glasaju za ovaj zakon.
Nenad Stevandić, predsjednik US, je rekao da u zakonu ima sigurno stvari koje bi mogle biti bolje, ali da je i takav zakon bolji od toga da se nekažnjeno može prijetiti, ugrožavati ljude i njihove porodice, kao i firme koje trpe štetu zbog laži koje se iznose.
“Niko ne može da negira da postoje namjere kod određenih ljudi da svjesno nanose zlo. I ne smije da postoji zakon koji to štiti. Mora da postoji zakon koji to štiti”, rekao je on.
Dodao je da je siguran da neće biti ugroženo pravo na slobodu govora, ali je dodao da mora da postoji zakon koji reguliše dovođenje u opasnost ljudi.
Đorđe Vučinić, poslanik liste Za pravdu i red, je rekao da je suština ovog zakona da se omogući uvođenje ljudi u krivične postupke.
“Tužilaštva će moći da vuku proces i pet godina, a da ljudi mogu biti u stanju da ne mogu preći državnu granicu, ili im mogu biti uskraćene druge vrste prava i sloboda.
On je dodao da ima mnogo neodređenih odredbi, i odredbi koji su u koliziji s drugim propisima.
On je rekao da je usvajanjem dijela primjedbi građana zamaskirana stvarna namjera da se kriminalizuje kleveta.
Dodik: Regulisati pitanje koje se odnosi na blaćenje
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da su ljudi tražili da bude regulisano pitanje koje se odnosi na blaćenje u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena.
Dodik je rekao da su u zemljama EU daleko stroži propisi koji se odnose na javni prostor od Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.
“Pravo je novinara da iskažu stav, ali kada se vidi ko je danas bio na protestima u Banjaluci, onda je jasno kome je stalo da ne budu usvojene izmjene i dopune Krivičnog zakonika i ko u Republici Srpskoj brani novinarsku slobodu“, rekao je novinarima Dodik.
On je istakao da EU želi da do kraja godine, rigoroznije od Republike Srpske, reguliše pitanje javnog prostora.
“Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske predviđene su apsolutno niže kazne od nacrta ovog zakona i uvažene sugestije iz javnih rasprava. Sigurno je da niko nema pravo da ugrožava slobodu drugog”, dodao je Dodik.
On je naglasio da pokušava da utiče da mediji budu u funkciji istine, a ne diskvalifikacije i podmetanja.
“Nije ovdje samo priča o medijima. Niko navedenim zakonom ne želi da zaštiti bilo koga, nego da bude uveden red. EU je nekorektna i navodi da u zemljama članicama postoji zakonsko rješenje kojim se tretira ova oblast, ali da je pravosuđe razvijeno i neće zloupotrijebiti ništa. Pitam – čije je pravosuđe ovdje, da nije možda naše ili je reformisano u skladu sa njihovim preporukama”, rekao je Dodik.
On je podsjetio da je pravo svih da učestvuju u procesu donošenja zakona, ali da ih većina donosi.
“Protiviću se zloupotrebi navedenog zakona, ali oni koji su danas protestovali dobijaju sredstva od stranaca. To je BN koji bezgranično laže, Buka i ostali. Oni to rade da temu podignu na viši nivo kako bi stranim mentorima rekli da im treba više novca za borbu protiv mene. Ne bore se oni protiv mene, jer nikome nisam protivnik i vidjećemo kako će sve to biti”, zaključio je Dodik.
