Iako su usvojena određena poboljšanja izbornog procesa, stručnjaci smatraju da će i naredni opšti izbori, koji slijede u oktobru, biti prožeti prevarama i neregularnostima.
Podsjećanja radi, političke stranke u BiH su uz medijaciju predstavnika međunarodne zajednice protekle dvije godine pregovarale o izmjenama Izbornog zakona BiH i kada je u pitanju poboljšanje integriteta izbornog procesa i način legitimnog predstavljanja, ali nikakav napredak nije postignut.
S obzirom na to da nije došlo do izmjena Izbornog zakona, Centralna izborna komisija (CIK) BiH je uvela poboljšanja koja su mogli uraditi bez izmjena Izbornog zakona.
Željko Bakalar, član CIK BiH, za “Nezavisne novine” je rekao da je CIK nakon što nije došlo do izmjena Izbornog zakona promijenio 20 sprovedbenih akata iz njihove nadležnosti, od kojih se, kako je rekao, dva najvažnija odnose na okretanje biračkih kutija ka članovima biračkih odbora i pečatiranje glasačkog listića.
“U procesu glasanja na redovitim biračkim mjestima bit će dodatna zaduženja članova biračkog odbora počev od onog koji je zadužen za identifikaciju birača preko člana biračkog odbora koji izdaje glasačke listiće. Glasački listići će se štambiljati pečatom s oznakom i brojem biračkog mjesta i svi listići koji ne budu imali štambilj na tom biračkom mjestu će biti proglašeni nevažećim”, rekao je on.
Što se tiče okretanja paravana, Bakalar je rekao da je namjera da se spriječi fotografisanje glasačkog listića i ubacivanje u kutije unaprijed pripremljenih listića.
“Preporuka ODIHR-a je bila da se okrenu te kabine da se vide leđa birača, ali na način da se ne smije narušiti tajnost glasa. Birač će svojim tijelom štititi tajnost glasa, a birački odbor i promatrači moraju biti na dovoljnoj udaljenosti da tajnost glasa ne bude ugrožena”, rekao je on.
Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i predsjednik Udruženja “Pod lupom”, za “Nezavisne novine” je rekao da su promjene koje je uveo CIK minimum minimuma i da su donijele određen napredak, ali da ključne stvari nisu promijenjene.
“Mislim da prave i suštinske izmjene mnogima ne odgovaraju kao što su, na primjer, elektronska identifikacija birača, čime bi se onemogućilo da jedan birač glasa više puta s različitim ličnim kartama. Druga ključna izmjena koja se nije desila je uvođenje skenera na način da se zadrži tradicionalni način glasanja, ali bi se listić stavljao u skener i onda bi se rezultati utvrđivali elektronski s vašeg glasačkog listića”, kaže Šehić.
On ističe da su za suštinske promjene bile potrebne izmjene Izbornog zakona, ali da za to nije bilo političke volje.
“I dalje ćemo prisustvovati izbornim prevarama koje se odnose na kršenje Izbornog zakona, imaćemo ponovo da će politički subjekti između sebe mijenjati mjesta u biračkim odborima kako bi imali što više svojih članova i time kontrolisali izborni proces, tako da će i ovaj put izborni proces biti kontaminiran izbornim prevarama, falsifikovanjem izbornih rezultata, ali nažalost to je naša realnost”, rekao je Šehić.
On je naglasio da sve dok ne bude bilo oštrih sankcija za nesavjesne članove biračkih odbora i zabrana učestvovanja na izborima za one političke subjekte za koje se utvrdi da su učestvovali u izbornim prevarama, neće biti poboljšanja, a stvari će ostati kao i do sada, te da izmjene ne zaslužuju ni ocjenu 0,5.
