Efekat sankcija protiv Rusije koje su SAD, EU i Britanija objavili u utorak i koje se odnose na ruske banke i njihovo poslovanje u inostranstvu vjerovatno će biti minimalan, piše britanska agencija Rojters.
Zapadne vlade za sada čuvaju u rezervi puno veće pakete sankcija za slučaj eskalacije krize. To znači da ruski bankari ili njihove zapadne kolege koji su izloženi toj zemlji neće gubiti puno sna.
Američke banke ne očekuju da će globalne sankcije imati veliki uticaj na poslovanje američkih banaka ili izazvati rast rizika, s obzirom na to da su zajmodavci malo izloženi ruskoj privredi, rekla su trojica bankara upoznatih s razmišljanjem industrije.
Evo kako su banke ciljane i koje mjere bi mogle teže pogoditi:
Što je do sada objavljeno?
Evropski ministri spoljnih poslova pristali su sankcionisati 27 pojedinaca i entiteta, uključujući banke koje finansiraju ruske političare i operacije na otcijepljenim teritorijima. Paket sankcija obuhvata i sve članove donjeg doma ruskog parlamenta koji su glasali za priznanje otcijepljenih regija.
Britanija je uvela sankcije Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera koji su blisko povezani s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te protiv pet banaka – Rosija, IS Bank, GenBank, Promsvjazbank i Crnomorska banka. Zajmodavci su relativno mali i samo je vojna banka Promsvjazbank na popisu važnih kreditnih institucija ruske središnje banke.
Banka Rosija već je pod američkim sankcijama od 2014. zbog bliskih veza sa službenicima Kremlja. Vašington je uveo sankcije Promsvjazbanki i VEB banci. Takođe je pojačao ograničenja za ruski državni dug. Američki predsjednik Džozef Bajden objasnio je da to da znači da ruska vlada neće imati pristupa finansiranju na Zapadu.
Ministarstvo finansija SAD saopštilo je da proširuje postojeće zabrane na učestvovanje na sekundarnom tržištu za obveznice koje su nakon 1. marta izdale ruska središnja banka i drugi subjekti. Ruske dolarske obveznice povećale su svoje gubitke nakon objave američkih sankcija, a one dugotrajnije pale su na rekordno niske vrijednosti, pokazali su podaci.
Kakav će biti učinak?
Za sada – minimalan. Velike ruske banke duboko su integrisane u globalni finansijski sistem, što znači da se sankcije najvećim institucijama mogu osjetiti daleko izvan granica zemlje. No, nove sankcije usmjerene su na manje zajmodavce.
Mjere usmjerene na banke još nisu tako opsežne kao one koje su uvedene nakon ruske aneksije Krima 2014, iako su mnoge od tih sankcija i dalje na snazi.
Zatim je Zapad stavio određene pojedince na crnu listu, pokušao ograničiti pristup ruskih državnih finansijskih institucija zapadnim tržištima kapitala, ciljao je na veće državne zajmodavce i nametnuo široko rasprostranjena ograničenja u trgovini tehnologijom. Nove britanske mjere nisu nametnule ograničenja najvećim državnim bankama, ukinule pristup kapitalu ruskim firmama niti izbacile druge istaknute takozvane ruske oligarhe iz Britanije.
Dionice najvećih ruskih banaka porasle su nakon što su te grupe pod državnom kontrolom izbjegle sankcije. Analitičari kažu da su ruske institucije sposobnije nositi se s ograničenim sankcijama nego prije osam godina, a ruske državne banke smanjile su svoju izloženost zapadnim tržištima.
Rusija se od 2014. udaljila od američkih državnih obveznica i dolara – evro i zlato čine veći dio ruskih rezervi nego dolari, prema januarskom izvještaju Instituta za međunarodne finansije. Rusija takođe ima snažnu makroekonomsku odbranu, uključujući velike valutne rezerve od 635 milijardi dolara, cijene nafte blizu 100 dolara po barelu i nizak omjer duga i BDP-a od 18 odsto u 2021.
“Ove današnje nisu bile toliko značajne. Pitanje je kuda idemo odavde”, rekao je Samuel Čarap, viši politolog u neprofitnoj, nestranačkoj korporaciji RAND Corporation, o američkim sankcijama.
“Sve sam pesimističniji i mislim da postoji velika vjerovatnoća značajnih daljih ruskih vojnih akcija i mislim da ćemo u tom slučaju vjerovatno vidjeti neke od stvarno kvalitativno razornijih mjera nego u prošlosti.”
Šta će uslijediti?
EU je objavila da je spremna nametnuti “ogromne posljedice” po rusku privredu, ali je takođe upozorila da, s obzirom na bliske energetske i trgovinske veze EU s Rusijom, želi postepeno jačati sankcije.
Službenici mjere od utorka smatraju prvim krugom. Osim zajmodavaca koji posluju direktno s otcijepljenim regijama, još nije jasno kada će i hoće li EU ciljati najveće banke.
Vašington je pripremio niz mjera uključujući zabranu američkim finansijskim institucijama da obrađuju transakcije za velike ruske banke prekidom “korespondentskih” bankarskih odnosa, rekli su izvori za Rojters prošle sedmice.
Onemogućavanje međunarodnog plaćanja teško bi pogodilo Rusiju. Te se mjere, međutim, mogu držati u rezervi. Ruske banke suočiće se s američkim sankcijama ako Moskva nastavi s invazijom na Ukrajinu, rekao je novinarima visoki službenik američke administracije.
Ako takve banke stvarno budu ciljane, američke banke bi se mogle suočiti s odmazdom, rekao je Čarap, koji je ukazao na kibernetičke napade kao na potencijalno oružje koje bi se moglo upotrijebiti, prenosi Index.
Što bi bio najteži udarac?
Ono čega se banke u regiji i zapadni povjerenici najviše boje je mogućnost da Rusiji bude zabranjen pristup široko korištenom globalnom platnom sistem SWIFT, koji koristi više od 11.000 finansijskih institucija u više od 200 zemalja.
Takav bi potez teško pogodio ruske banke, ali posljedice su složene. Zabrana korištenja SWIFT-a bi otežala evropskim povjerenicima da vrate svoj novac, a Rusija već stvara alternativni sistem plaćanja.
Podaci Banke za međunarodna poravnanja (BIS) pokazuju da evropski zajmodavci drže lavovski dio od gotovo 30 milijardi dolara izloženosti stranih banaka Rusiji.
Koje su banke u svijetu najviše izložene?
Evropske banke, posebno one u Austriji, Italiji i Francuskoj, najviše su izložene Rusiji i bile su u stanju pripravnosti ako vlade uvedu nove sankcije.
Prema podacima BIS-a, sve italijanske i francuske banke imale su potraživanja od oko 25 milijardi dolara od Rusije u trećem tromjesečju 2021. Austrijske banke imale su 17,5 milijardi dolara. To je u poređenju sa 14,7 milijardi dolara za Sjedinjene Države.
Među najizloženijim zajmodavcima je austrijski RBI, koji ima velike operacije u Rusiji i Ukrajini. Rečeno je da će “krizni planovi” stupiti na snagu ako se stvari pogoršaju. Njegove su dionice u utorak pale za 7,5 posto.
Mnoge su strane banke, međutim, značajno smanjile svoju izloženost Rusiji od 2014, zbog čega su neki bankari manje zabrinuti zbog prijetnje sankcijama.
