Građani zemalja EU-a od 6. do 9. jula izlaze na birališta kako bi izabrali poslanike u Evropskom parlamentu, ali po izbornim pravilima koja se dosta razlikuju od zemlje do zemlje – negdje je izborni prag 5 odsto, a negdje ga nema, dok u nekim zemljama mogu glasati i 16-godišnjaci.
Većina evropskih zemalja održava izbore 9. jula, ali oni počinju 6. jula kada se održavaju u Nizozemskoj.
Dan kasnije na birališta izlaze Irci i Česi, dok se 8. juna izbori za Evropski parlament održavaju u Latviji, Malti, Slovačkoj i Italiji. U dvije se zemlje izbori održavaju dva dana – Češkoj i Italiji.
Evropski parlament u novom sazivu neće imati dosadašnjih 705, već 720 poslanika.
Hrvatska nije među zemljama kojima je raspodijeljeno dodatnih 15 mandata, već će i dalje imati 12 evrozastupnika.
Minimalan broj evrozastupnika po zemlji je šest. Toliko evrozastupnika imaju najmanje evropske zemlje – Malta, Cipar i Luksemburg. Najviše evrozastupnika ima Njemačka, njih 96.
Različita izborna pravila po zemljama
Na primjer, građani 14 zemalja EU-a mogu, ako žive u inostranstvu, glasati poštom.
Hrvatska je među osam zemalja čiji državljani mogu svoje biračko pravo ostvariti samo glasanjem u diplomatskim predstavništvima zemlje. U četiri zemlje (Češkoj, Irskoj, Malti i Slovačkoj) ne postoji mogućnost glasanja izvan zemlje, dok samo jedna (Estonija) ima mogućnost elektroničkog glasanja.
Glasanje na izborima za Evropski parlament obvezno je u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj.
U većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, postoji samo jedna izborna jedinica na izborima za Evropski parlament. Iznimke po tom pitanju su Belgija, Irska, Italija i Poljska.
Izborni prag od pet posto postoji u devet zemalja, uključujući Hrvatsku. Međutim, većina zemalja, odnosno njih 13, nema postavljen izborni prag. Izborni prag iznosi četiri posto u Italiji, Austriji i Švedskoj, tri posto u Grčkoj te 1,8 posto u Kipru.
Dob za glasanje istovjetna je punoljetnosti u većini država članica. U Grčkoj mogu glasati i sedamnaestogodišnjaci, dok se u Belgiji, Njemačkoj, Malti i Austriji može glasati od 16. godine.
Minimalna dob kandidata na izborima varira od 18 do 25. U 15 zemalja, uključujući Hrvatsku, minimalna dob kandidata je 18 godina.
Tri godine viša minimalna dob kandidata pravilo je u čak devet zemalja, dok u Rumuniji kandidat mora imati minimalno 23 godine, a u Grčkoj i Italiji 25.
