Banjalučka sahat-kula uskoro će ponovo krasiti grad na Vrbasu i pokazivati vrijeme prolaznicima, jer je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo rješenje za njenu obnovu.
Kako su istakli u Medžlisu Islamske zajednice Banjaluka, preuzeli su rješenje kojim je izdata građevinska dozvola za obnovu sahat-kule srušene 1993. godine, a tim povodom se oglasio i Nusret Abdibegović, muftija banjalučki.
-Ovo je rezultat strpljivog rada i uporne borbe da se tragovi nemilih događaja i rušenja zauvijek saniraju, a ostaje napor da se život u Banjaluci i drugim mjestima odakle su Bošnjaci, a i drugi protjerani, vrate u civilizacijske tokove i da suza, plač i bol definitivno ostanu u povijesti. Nadati se i treba vjerovati da će to neko dočekati i ko dočeka, vjerujemo da će biti sretan – istakao je muftija Abdibegović, pišu Nezavisbe.
Podsjetimo, ugovor o obnovi sahat-kule potpisan je u novembru 2020. godine između tadašnjeg gradonačelnika Igora Radojičića i predstavnika Muftijstva banjalučkog i Vakufske direkcije.
-Kula je s ovim gradom prolazila razne periode, i dobre i loše. Doživjela je oštećenja u zemljotresu 1969. godine, imala je jednu rekonstrukciju i promjenu izgleda u austrougarskom periodu, te je srušena 1993. godine – kazao je tada Radojičić.
Prilikom potpisivanja ugovora, muftija banjalučki Abdibegović rekao je da urbani dio nekog grada ne čine samo njegovi građani, već i objekti, zgrade i istorijsko nasljeđe koje svaki grad ima.
-Vjerujem da ćemo ovim gradu vratiti sahat-kulu, te da će grad vratiti onaj sjaj – rekao je Abdibegović tom prilikom.
Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije BiH, prilikom potpisivanja ugovora, istakao je da će vrijednost projekta najvjerovatnije biti oko dva ili tri miliona KM.
Porijeklo i tačno vrijeme nastanka sahat-kule koja se nalazila u blizini Ferhat-pašine džamije, prema riječima Danila Kovača, profesora banjalučke Gimnazije, nisu poznati, ali se pretpostavlja da je nastala prije pet vijekova, odnosno u 16. vijeku.
-Visina sahat-kule iznosila je 18,89 metara – kazao je on i dodao da je tokom svog postojanja doživjela niz izmjena, od kojih je većina nastala u 19. vijeku.
-Tada je sahat-kula dozidana i objekat je povećan na visinu od 22 metra, a obogaćen je i dekorativnim elementima, što se može vidjeti na fotografijama iz austrougarskog perioda – zaključio je Kovač za “Nezavisne novine”.
