Evropska unija zbog aktuelnih dešavanja na globalnom nivou pokušava u posljednjih nekoliko mjeseci da ubrza procese evropskih integracija na prostorima zapadnog Balkana, te nije nerealno očekivati da BiH 15. decembra na narednom Samitu EU bude dodijeljena i jedna vrsta “klimavog”, odnosno uslovnog kandidatskog statusa za članstvo u ovoj zajednici.
Istakao je ovo za “Glas Srpske” magistar međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije Lučiano Kaluža komentarišući poruke koje su se mogle čuti sa nedavno održanog samit lidera EU i zapadnog Balkana u Tirani, na kojem je od strane evropskih zvaničnika potvrđena “potpuna i nedvosmislena opredijeljenost Brisela perspektivi članstva zapadnog Balkana u EU”.
– Sumirajući posljednje diplomatske inicijative, može se zaključiti kako je cilj da naprave jedan politički i ekonomski okvir kako da balkanske zemlje, znači i BiH, stave pod svoje okrilje i obezbijede da na ovim prostorima ne bude više nikakvih sukoba. Da vlada mir – navodi Kaluža.
Zbog tog ga, kako kaže, nimalo ne bi iznenadilo ukoliko bi na narednom samitu 15. decembra BiH bio dodijeljen kandidatski status za ulazak u EU.
– Prisjetimo se samo postizbornih izjava OHR-a. Tada je iz ove institucije saopšteno kako prvi i osnovni zadatak domaćih političara treba da bude što brže formiranje vlasti na svim nivoima kako bi BiH stekla uslove za dobijanje ovog statusa – dodao je Kaluža podsjećajući na slične izjave i predsjednice EK Ursule fon der Lajen, evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija, ali i njemačkog kancelara Olafa Šolca, koji su istakli da je, ukoliko u BiH bude ubrzan proces formiranja vlasti, takav jedan scenario moguć.
I profesor međunarodnih odnosa Željko Budimir kaže kako ga ne bi nimalo začudila jedna takva odluka Brisela, jer je EU u ovom trenutku zbog situacije u svijetu spremna na daleko veće ustupke nego ranije.
– Moguće je svašta, ali isto tako treba znati da EU više nije prijemčivo mjesto za ostvarivanje raznih političkih i ekonomskih pogodnosti. Znači, na sve to ne treba gledati ni sa kakvom velikom euforijom. Ukoliko do toga ipak dođe, onda treba da gledamo kako da zaštitimo srpske nacionalne interese, kako na Kosovu, tako i u BiH. Ti interesi moraju biti zaštićeni svim mogućim ustavnim mehanizmima i moraju biti iznad EU – poručio je Budimir.
Za razliku od Kaluže i Budimira, politikolog Aleksandar Pavić smatra da samit lidera EU i zapadnog Balkana u Tirani ne predstavlja nikakav iskorak ka evropskoj zajednici. Kako je istakao, bilo je samo mnogo lijepih riječi, mnogo obećanja, ali i više očekivanja i zahtjeva.
– EU je na ovaj način htjela da javno pokaže da joj je stalo da zapadni Balkan približi sebi iako nema apsolutno nikakvih garancija niti dokaza da će iko više biti primljen u EU. I onda se nude primamljive zamjene za to u smislu nekih fondova za pomaganje u vezi sa stvarima koje su isključivo u interesu EU, migracije i prelazak na zelenu agendu – zaključio je Pavić dodajući da se iza rastućih cifara direktne pomoći krije namjera da se i na ovaj način zapadni Balkan još čvršće poveže sa EU.
I politički analitičar Stevica Deđanski smatra kako ovakvi i slični sastanci nemaju gotovo nikakvih efekata te iznosi mišljenje da se radi o “klasičnoj kupovini vremena”, ali i da zemlje regiona, da ne bi navukle bijes tih i dalje moćnih zapadnih zemalja, treba i dalje da idu ka EU iako ih, kako je uvjeren, nikada neće primiti.
Deklaracija
Rusija je na samitu u Tirani u konačnom tekstu evropske deklaracije označena kao glavni krivac za ekonomsku i energetsku krizu, uz konstataciju da je zbog toga neophodna zajednička borba protiv ruskog negativnog uticaja. Iako su pojedini evropski zvaničnici saopštili da su Srbija i BiH podržale konačni tekst ovog dokumenta, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su to odmah demantovali. Kako je pojasnila Cvijanovićeva, ona u Tirani nije potpisala nikakav dokument te da, kada je riječ o sankcijama Rusiji, njih neće uvesti Srpska. Sličan stav iznio je i Vučić navodeći da on ovu deklaraciju nije pisao, ni potpisao.
