Sukob između Izraela i Hamasa, poput drugih bliskoistočnih ratova u prošlosti, ima veliki potencijal da poremeti svjetsku ekonomiju pa čak i da je dovede u recesiju ako se uvuče više zemalja.
Prema analizi analitičara Blumberga, u slučaju da kojim slučajem u direktni sukob uđu Izrael i Iran, cijene sirove nafte mogle bi da porastu na čak 150 dolara po jednom barelu, a globalni rast padne na 1,7 odsto – što je zapravo recesija koja oduzima oko bilion dolara svjetske proizvodnje.
U vrijeme kada današnja svjetska ekonomija izgleda ranjivo i još se oporavlja od inflacije izazvane sukobom u Ukrajini, još jedan rat u regionu koji proizvodi energiju mogao bi ponovo da “zapali” inflaciju, upozoravaju ovi analitičari.
Teheran je ove godine povećao proizvodnju nafte za 700.000 barela dnevno. Ako ti bareli “nestanu” sa tržišta “Blumberg” procjenjuje da će cijena nafte porasti od tri do četiri dolara. Uticaj na globalnu ekonomiju prema ovom scenariju bio bi minimalan, posebno ako bi Saudijska Arabija i UAE nadoknadili ovaj manjak. I to je prema procjenama ovih analitičara najpovoljniji scenario. Ali šta ako se sukob proširi na Liban i Siriju? To bi se pretvorilo u posredni rat između Irana i Izraela. U tom slučaju bi moglo da dođe do skoka cijena nafte od 10 odsto. Kada je u pitanju eventualni direktan sukob između Irana i Izraela, najcrnji scenario, on bi prema ocjenama blumbergovih analitičara mogao biti okidač za globalnu recesiju. Kako su istakli, s obzirom na to da oko petina svjetske ponude nafte dolazi iz regiona Zaliva, cijene bi naglo porasle.
Cijena sirove nafte se, navode, možda neće učetvorostručiti, kao što je to bilo 1973. kada su arapske države uvele embargo kao odmazdu za američku podršku Izraelu u ratu te godine. Ali ako Izrael i Iran ispaljuju projektile jedni na druge, cijene nafte bi mogle da porastu u skladu sa onim što se dogodilo nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. godine. Sa mnogo višom početnom tačkom danas skok ove veličine mogao bi dovesti naftu na 150 dolara po barelu. Rezervni proizvodni kapaciteti u Saudijskoj Arabiji i UAE možda neće biti dovoljni ako Iran odluči da zatvori Ormuski moreuz, kroz koji prolazi jedna petina svjetskih dnevnih zaliha nafte.
Tržište, takođe, čeka vijesti o ekonomskim kretanjima u Kini, jer je ova mnogoljudan zemlja jedan od najvećih potrošača sirove nafte na globalnom tržištu. Očekuje se da podaci o kineskom bruto domaćem proizvodu za treći kvartal biti objavljeni ove nedjelje te da bi i oni u dobroj mjeri mogli uticati na kretanje cijene crnog zlata.
Akcija i reakcija
Neprijateljstva između palestinske militantne grupe Hamas, koja kontroliše Gazu i izraelskih odbrambenih snaga već su izazvala porast globalnih cijena nafte pa je tako za naftu brent za decembarsku isporuku cijena na berzama skočila na 90,8 dolara po barelu u odnosu na otprilike 84 dolara po barelu sedam dana ranije.
