Panelom “ Monetarna politika u inflatornom okruženju” guverneri Centralnih banaka iz zemalja regiona stavili su tačku na Deveti samit ministara finansija , guvernera i direktora poreskih uprava regiona.
Najviše je bilo riječi o značaju i ulozi centralnih banaka u novim okolnostima, prehashodno u vezi pandemije virusa korona, ali i geopolitičkim promjenama oko sukoba u Ukrajini. Panelisti su saglasni da je prošlo vrijeme jeftinog novca ali i rekordno niskih kamatnih stopa.
Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, naglasio je da je pravo zadovoljstvo što su eminentni stručnjaci iz regiona, nakon dvije godine pauze zbog pandemije virusa korona ponovo u Bečićima da razmjene iskustva i mišljenja.
– Čini mi se da je ovo vrijeme izazovnije od bilo kojeg drugog u kojem su ekonomije svih država zapadnog Balkana ugroženije nego ikada i kada imamo loše makroekonomsko okruženje – rekao je Žugić.
Cilj je da kroz aktivnost da iskaže optimizam da ćemo se sresti ponovo bez rata, sa nižom inflacijom i mnogo povoljnijem makroekonomskom okruženju.
– CBCG je snažna monetarna institucija. Suočeni smo smo sa krizom koje ima negative efekte na ekonomije, ali i u novije vrijeme i geopolitičkom zbog sukoba u Ukrajini, koja je pokvarila makroekonomsku stabilnost u jednom dijelu, ali ne i financijsku – kazao je Žugić, dodajući da su prije pandemije kovid 19 riješili gotovo sve ranjivosti u bankarskom sistemu.
Centralne banke BIH Senad Softić kazao je da sve centrale banke su imale u posljednjim decenija su imale drugačiji fokus.
– Mi smo početkom ove godine imali u fokusu inkluziju, ali se preko noći inflacije vratila na scenu. Centalne banke ne mogu riješiti pitanje snabdijevanja nafte i energenata. Ali mogu uticati na monetarnu politiku. Prošla je era jeftinog novca i rekordno niskih kamatnih stopa – kazao je Softić.
Prema njegovim riječima, osam godina je Centralna banka BiH investirali po negativnim kamatnim stopama.
– Prije mjesec dan, smo izašli iz negative zone, jer želimo stabilan monetarni sistem – kazao je Softić.
Takođe, panelisti su govorili i o uzivaju ekspazivne fiskalne na monetarnu politiku, ali i kako podstaći rast kreditne aktivnosti a pritom ne ugroziti stabilnost bankarskog sistema.
Uz to bilo je govora i o krizi 2008-2009 godine, te kakve se pouke iz toga perioda mogu izvući.
Svi su saglasni u jednom, da je harmonizacija fiskalne i monetarne politike itekao bitna, te da sa rastom inflacije mora da raste i kamatna stopa.
