Zajedničkom politikom može se doći do usvajanja mjera podrške u izdavaštvu i ostalim sektorima kulture kako bi se njegovala ćirilica jer ona identifikuje Srbe, izjavio je Srni predsjednik Udruženja književnika Republike Srpske Predrag Bjelošević.
Bjelošević je rekao da su od usvajanja Zakona o zaštiti ćirilice i srpskog jezika stvari počele da se pomjeraju na bolje.
– U prošlom vijeku, za vrijeme austrougarske okupacije smo doživjeli zabranu upotrebe ćiriličnog pisma što je stravična i drastična mjera. Znamo šta se događalo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), ali to stalno gušenje ćirilice kroz taj vijek što javno, što perfidno, učinilo je svoje da je 1983. godine, prema nekim statistikama, ćirilica pala na 31 odsto – istakao je Bjelošević.
On je, povodom 8. septembra – Međunarodnog dana pismenosti, rekao da Srbi svjesni situacije u kojoj žive kao narod treba da se bore za stvaranje zdrave književnosti jer će tako njegovati svoje pismo.
– Kroz oblike međunarodne saradnje, književne susrete i dodjele nagrada da dođemo u poziciju da sa piscima iz regiona, Evrope i svijeta ostvarimo saradnju kada je riječ o kvalitetu književnog djela – naglasio je Bjelošević.
Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj rade značajni umjetnici koji se zalažu za novi umjetnički put kao promociju pisma i pismenosti.
– Ako neko napiše dobru knjigu na ćirilici, ona će imati uspjeha, isto tako i na latinici, a ako je knjiga loša, ona je loša na oba pisma – kaže Bjelošević.
Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma stupio je na snagu 25. avgusta, a njime se uređuje sistem zaštite, očuvanja i način korištenja jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma u Srpskoj kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa, odnosno kulturnog dobra od izuzetnog značaja.
Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. septembra širom svijeta sa ciljem da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.
Prema podacima UNESKO Instituta za statistiku, u svijetu postoji oko 774 miliona nepismenih, što čini oko 16,1 odsto stanovništva starog 15 i više godina, većinom žena, dok 67 miliona djece osnovnog školskog uzrasta nije u školi, a 72 miliona adolescenata nižeg srednjoškolskog uzrasta ne može da ostvari svoje pravo na obrazovanje.
