Kada bude okončana ova izborna zbrka, Pejašinović smatra da će ta ista međunarodna zajednica izvršiti otvoreni pritisak na domaće političke aktere da što prije naprave novu vlast, ali po principu da svi budu nezadovoljni, odnosno tako da niko ne dobije sve.
Za sada se zna da su sigurni HDZ i SNSD, a ko će biti partner iz reda bošnjačkih partija, jednačina je sa više nepoznanica. Iz HNS-a je juče ponovo saopšteno da Demokratski front, koji predvodi Željko Komšić, ne može biti partner prilikom formiranja nove vlasti.
Lider HDZ-a Dragan Čović je istakao kako očekuje da CIK najkasnije do kraja ovog mjeseca, 1. ili 2. novembra, proglasi konačne rezultate izbora, navodeći da će HDZ izvršnu vlast imati u šest kantona, FBiH i na državnom nivou.
– Demokratski front ne može biti naš partner i oko toga nema polemike – poručio je Čović dodajući kako će jedno od ključnih pitanja biti popuna kluba “Ostalih”, ali i kluba Srba u Domu naroda, jer su i ranije postojali problemi prilikom delegiranja.
S obzirom na to da SDA ne može bez DF-a formirati neophodnu bošnjačku većinu, ostaje da se vidi da li će se najveća bošnjačka stranka možda okrenuti SDP-u ili je realnije da dogovor HDZ-a i SNSD-a bude postignut sa takozvanom “Trojkom”. Prema mišljenju Gašparevića, sve opcije su otvorene i moguće.
– Ono što je još primjetno jeste da dio međunarodne zajednice pokušava na neki način usmjeriti Željka Komšića da bude bliži postojećim hrvatskim političkim strukturama u BiH. Vidjećemo u kom će pravcu ići ta igra, koja je za sada prilično diskretna i pozadinska. S obzirom na isključiv stav HNS-a, mislim da do toga ne može doći – smatra Gašparević.
Kaže i kako će bošnjačke stranke uskoro opet okrenuti ploču, te nakon napada na Kristijana Šmita ipak pokazati “lojalnost”, ali i da bi SDA mogla otezati i oklijevati prilikom formiranja nove vlasti kako bi zadovoljila sujetu i pokazala da se ova partija i dalje pita.
Kada su u pitanju kritike i prijetnje koje sve češće i otvorenije dolaze iz bošnjačkog političkog miljea na račun njemačkog diplomate Kristijana Šmita zbog toga što je on 2. oktobra donio određene izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, kojima je omogućen ravnopravniji status hrvatskog naroda, prema riječima Gašparevića, one otkrivaju da ove elite nisu baš strastveno proevropski orijentisane, niti iskreno “natovski”, jer su se otvoreno stavile u opoziciju OHR-u.
– Veliki je to udarac za njihovu “građansku” BiH – poručio je Gašparević.
Apelacija
Kada je u pitanju eventualna apelacija Hrvatskog narodnog sabora pred Ustavnim sudom BiH kojom bi se zatražilo poništavanje izbora Željka Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, lider HDZ-a Dragan Čović juče o njoj nije ništa govorio, ali Gašparević kaže kako se radi o argumentaciji HDZ-a i HNS-a koja je pomalo potrošena, te u novim okolnostima ne bi imala toliku upotrebnu snagu, što nije slučaj ukoliko lider DF-a Željko Komšić bude proglašen personom non grata u dijelovima BiH u kojima vlada HNS.
