Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, se nalazi pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.
Pred Sudom BiH se već nekoliko mjeseci vodi proces protiv Milorada Dodika, ali i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića.
Razlog je potpisivanje ukaza o Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, koje je Šmit stavio van snage svojim prijašnjim odlukama. Lukić se pred sudom nalazi zbog objavljivanja odluka u Službenom glasniku Republike Srpske.
Za sada je održano nekoliko ročišta. Počelo je saslušanje svjedoka i iznošenje dokaza, a odbrana predsjednika Republike Srpske od početka procesa kaže da će pred Sud, kao svjedoka pozvati upravo Kristijana Šmita.
Iako se Šmit u BiH nalazi na funkciji visokog predstavnika, a Republika Srpska ga ne priznaje, on je ipak državljanin Njemačke, koji u BiH u kontekstu učešća u sudskom procesu boravi kao stranac. Zbog toga su se mnogi zapitali da li strani državljanin može biti svjedok u procesu ispred Suda BiH.
Kako objašnjava ekspert za ustavno pravo, Davor Trlin, zakon ne kaže eksplicitno da strani državljanin može biti svjedok, ali ne isključuje ovu opciju.
– Za strane državljane je pretpostavka da mogu, jer nisu navedeni ni kao osobe koje se ne mogu saslušati kao svjedoci u krivičnom postupku, ni kao osobe koje mogu odbiti svjedočenje u krivičnom postupku – objašnjava Trlin.
Dodaje da je konačna odluka na Sudu BiH.
– Naravno, u konkretnom slučaju, sud može da odbije tog stranog državljanina kao svjedoka jer ne smatra da daje iskaz na okolnosti krivičnog djela – rekao je Trlin.
Kao posebno važnu stavku Talin navodi način na koji će Šmit, ako ga odbrana predloži i Sud potvrdi kao svjedoka, biti pozvan.
– Inače, Ministarstvo pravde BiH je centralni organ veze i sud mora poziv svjedoku slati preko njih, ide to putem zamolnice uvijek. Bilo je situacija da su sudovi slali poziv direktno pa su dolazile protestne note – rekao je Trlin.
Imajući u vidu da nije jasno istaknuto u zakonu da li strani državljanin može biti svjedok na Sudu BiH, takođe se može reći da nije razumljivo da li bi Šmit bio podložan kazni koja čeka državljane BiH ako se ne odazovu na poziv da budu svjedoci.
U slučaju da osoba odbije doći nakon prvog poziva za svjedočenje, može dobiti kaznu do 5.000 KM, a sud ima i mogućnost prinudnog dovođenja svjedoka. Ako se svjedok, koji je već upozoren, opet ne odazove na poziv Suda, slijedi ga kazna do 30.000 KM.
Ipak, važno je napomenuti još jednom da nije potpuno jasno da li Šmit može biti podložan ovim kaznama kao strani državljanin u BiH, ali svakako da se može pojaviti u sudnici, piše Klix.
Podsjetimo, Milorad Dodik i Miloš Lukić bi, ako bi presuda bila osuđujuća, mogli dobiti kaznu do pet godina zatvora. Pored toga, uz kaznu bi išla i zabrana obavljanja javne dužnosti.
