Poslanice PDP-a u Narodnoj Skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac i Tanja Vukomanović uložile su amandman na Prijedlog rebalansa Budžeta RS za 2024. godinu , kojim su tražile da se izdvoje sredstva u iznosu od milion i 630.000 maraka za obnovu Spomenika spomenika palim Krajišnicima na Šehitlucima – Banj brdu, kod Banjaluke.
Ovaj spomenik je danas u jako lošem stanju a u predloženom amandmanu se navodi, da pored bezbjednsnih razloga, predstavlja i značajan turistički potencijal.
-Uz Vidikovac i Banj brdo koje je rekreativna zona grada Banjaluke, neeophodna je rekonstrukcija pomenutog spomenika kako bi sve kao jedna cjelina ostvarilo svoj puni potencijal- navodi se u amandmanu koji potpusuju Vukomanović i Savić-Banjac.
Prijedlogom je predviđeno da se sredstva uvrste na budžetskoj poziciji Javne investicije, u dijela koji se odnosi na rekonstrukciju, održavanje i adaptaciju zgrada i objekata.
Ministarstvo finansija RS kao predlagač Rebalanska odbilo je ovaj amandman a kako je ministrica finansija Zora Vidović kazala, sa budžetske pozicije javne investicije finansiraće se projekti “koje je komisija za utvrđivanje prioritetnih investicija RS odabrala za finansiranje u 2024. godini tako da nema mogućnosti za uključivanje novih projekata”.
Predlagač je tražio da se o predloženom amandmanu izjasni Narodna skupština RS a od prisutnih 67 poslanika za ovaj prijedlog glasalo je 20 poslanika opozicije dok je jedan bio suzdržan. Poslanici vladajuće većine predvođene SNSD-om nisu glasali tako da prijedlog nije prihvaćen.
Jedan od najvećih spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi
Spomenik palim Krajišnicima izgrađen je 1961. godine i posvećen je Narodnooslobodilačkoj borbi naroda Bosanske krajine. To je jedan od simobola Banjaluke i predstavlja jedan od najvećih spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi. Autor je poznati jugoslovenski i hrvatski vajar Antun Augustinčić.
Spomenik se nalazi na mestu na kom se nalazila šumska kuća u kojoj je 8. juna 1941. godine održana Oblasna konferencija Komunističke partije Jugoslavije za Bosanku krajinu na kojoj su razmatrane organizaciono-političke mere oko pripremanja ustanka.
Tada su postavljeni zadataci za pripreme oružanog ustanka protiv okupatora i formiran je Oblasni vojni komitet za Bosansku krajinu, a njegove članove izabrani su: Osman Karabegović, Branko Babić, Kasim Hadžić i Josip Mažar Šoša. Ovim savetovanjem je rukovodio sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Bosansku krajinu Đuro Pucar Stari.
Spomenik je izgrađen 1961. godine, a svečano je otvoren 27. jula 1961. godine, na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, u okviru proslave dvadesetogodišnjice ustanka. Ovaj praznik više se ne obilježava u Republici Srpskoj iako je prije svega predstavljao masovni ustanak srpskog naroda u BiH i Hrvatskoj protiv NDH.
Na spomeniku palim partizanskim borcima u Banjaluci osvanula parola: Dole komunističkim spomenicima
Unutrašnjost spomenika, na temu revolucionarne epopeje, oslikao je slikar Ismar Mujezinović, prema nacrtima svoga oca, Ismeta Mujezinovića poznatog jugoslovenskog i bosanskohercegovačkog slikara.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2. septembra 2013. odlučila da ovo zdanje uvrsti na listu nacionalnih spomenika BiH.
Spomenik je danas u jako lošem stanju, prema pisanju medija otpadaju dijelovi sa njega, a osim pomenutog faktora — daljnjem propadanju doprinosi i ljudski faktor, zbog učestalo penjanja ljudi na spomenik kako bi se fotografisali ili uživali u pogledu koji se sa vrha pruža na grad.
Uočljiva su oštećenja kamenih obloga zidova i samih reljefa, što može dovesti do njihovog širenja i stvaranja deformacija. Primjetne su i pukotine na velikom broju kamenih ploča kojim su popločani plato i stepenište, dok neke ploče nedostaju.
Zbog svega navedenog Komisija je obavezala Vladu RS da podnese adekvatne mjere kako bi trajno zaštitila spomenik, prenose Novi dani.
