Nacrt zakona o političkim strankama Republike Srpske, za koga predlagač Perica Bundalo (PDP) tvrdi da bi doprineo političkoj stabilnosti, premijer Radovan Višković već na startu je ocijenio kao neustavan i suprotan Zakonu o republičkoj upravi.
Nacrt zakona, koji će se naći na idućoj sjednici NSRS 31. maja, sadrži neka veoma zanimljiva i do sada neviđena rješenja na našim prostorima.
Primjera radi, za osnivanje političke stranke potrebno je 5.000 punoljetnih građana, umjesto dosadašnjih 500, a svakih osam godina partija bi morala da obnovi registraciju s potpisima najmanje istog broja građana. Od obaveze obnove registracije bile bi oslobođene samo stranke koje su na posljednjim izborima osvojile najmanje jedan mandat poslanika u NSRS ili u PSBiH. Na taj način, smatra predlagač, bile bi eliminisane male političke partije koje se osnivaju kratkoročno zarad političke korupcije.
Predviđeno je da osnivač stranke može da osnuje drugu tek nakon četiri godine, a naziv stranke ne može da sadrži lično ime, naziv strane države i stranog pravnog lica. U prevodu, ne bi se moglo dešavati da partije u nazivima sadrže i ime svog lidera. Takođe, novina je da bi registar političkih partija u RS vodilo Ministarstvo pravde, a ne sudovi.
– Političkoj stranci se može pripojiti druga politička stranka. Stranka koja se pripaja gubi svoj pravni subjektivitet. Politička stranka se može spojiti sa drugom ili drugim političkim strankama koje su upisane u Registar političkih stranaka u RS po ovom zakonu, radi stvaranja nove političke stranke i u tom slučaju one gube svoj pravni subjektivitet, a novi pravni subjekat postaje politička stranka koja je nastala spajanjem dvije ili više političkih stranaka – navodi se u Nacrtu zakona.
Poslanik PDP, Perica Bundalo, u obrazloženju podsjeća da je u RS na snazi Zakon o političkim organizacijama iz 1996, koji je samo neznatno izmjenjen 2002.
– Odredbe ovog zakona su u prethodnih 25 godina u značajnom dijelu prevaziđene. Posebno su, zbog liberalnih uslova za osnivanje, uticale na postojanje mnoštva političkih stranaka. Za registraciju stranke potrebno je samo dobra volja i malo novaca, odnosno 500 potpisa i 300 KM. Primjera radi, 2016. godine na nivou cijele BiH je na izborima učestvovao 451 registrovani politički subjekt, dakle na svakih 8.000 stanovnika po jedan – kaže Bundalo u obrazloženju.
Prema njegovim riječima, mnoštvo političkih stranaka, često osnovanih samo za jednokratnu upotrebu, otvorilo je prostor za izborne manipulacije, te dovelo do nestabilnosti zakonodavnih tijela na svim nivoima vlasti.
– Iskustvo u zemljama razvijenih demokratija pokazuje da su najstabilnije zemlje s manjim brojem političkih stranaka u parlamentima – ističe on.
Međutim, u mišljenju Vlade RS navedeno je mnoštvo argumenata zbog kojih je ovaj Nacrt zakona problematičan, faktički otpisan. Kao prvo, kažu da on ne nudi rješenje na koji način i kojim ispravama se dokazuje da je neko, prilikom osnivanja partije, „poslovno sposobni državljanin Republike Srpske“, što navedenu odredbu zakona čini nepotpunom.
Problematizuju i registraciju stranaka u Ministarstvu pravde, a ne u sudovima kao do sada. Kažu da dosadašnja praksa nije dala razloge da se dovede u pitanje nadležnost suda.
Kada je u pitanju odredba da građanin koji je osnivač jedne stranke nema pravo na osnivanje nove, ukoliko nije proteklo četiri godine, Vlada smatra da ona zadire u Ustav RS i zagarantovane slobode političkog organizovanja i djelovanja. Na sličan način Vlada komentariše odredbu zakona koja govori o obnovi registracije stranke i izuzecima od toga.
– Ova odredba zadire u ustavom zagarantovana prava na jednakost u slobodama, pravima i dužnostima i jednakošću svih pred zakonom, s obzirom da predviđa povoljniji položaj onih političkih stranaka koje su ostvarile određeni politički uspjeh na dva navedena nivoa vlasti, te se diskriminišu ostale političke organizacije koje su određeni rezultat ostvarile na nivou jedinica lokalne samouprave – piše u Mišljenju koje potpisuje premijer Radovan Višković.
Perica Bundalo za Srpskainfo kaže da je Vlada ovakav stav zauzela vjerovatno zbog toga što je zakon predložio opozicioni poslanik. Međutim, poručuje da ovdje nema nikakve politike ni politikanstva, nego da je interes svih da dođemo do stabilnog političkog sistema i stabilnih zakonodavnih tijela.
– Vlada kaže da se ovaj zakon bitno razlikuje od postojećeg zakona. Pa, zato sam i predložio da se bitno razlikuje, zato što ima potrebe, zato što je stari prevaziđen, zloupotrijebljen. Pa onda kaže “zašto 5.000 potpisa”, kao krši se Ustavom zagarantovano pravo na političko organizovanje. To je lično pravo, da li 500 kako je sada kod nas, ili 50 kako je u FBiH, ili 300 kako je u Distriktu. To je stvar mjere i stvar zakonskog regulisanja. Cilj zakona nije da krši bilo kakva prava nego da pokrene proces, da nema tih malih stranaka koje imaju samo ucjenjivački kapacitet i koje se pred izbore organizuju da bi prodale biračke odbore – ukazuje Bundalo.
Plaši se da je Vlada RS već izgradila negativan stav o zakonu i da će biti teško doći do dogovora, iako kaže da je spreman na kompromis.
– BiH je jedinstven politički prostor; ništa nećemo bitno riješiti samo time što ćemo mi donijeti zakon u RS, ako i FBiH i Distrikt Brčko ne donesu slične zakone. S tim je dalje uvezano pitanje Izbornog zakona BiH. Potrebno je podići izborni cenzus na tri odsto, pozabaviti se sastavima biračkih odbora, nezavisnim kandidatima… To je ozbiljan posao. Prvi sam zvanično izašao sa idejom da se pokuša uvesti red. Možda će to završiti neusvajanjem nacrta, ali će imati efekat jer se o ovome u javnosti čulo. Valjda će nekad neki novi ljudi imati to na umu – zaključuje Bundalo.
