Nakon što je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a, iznio primjedbe na materijalizaciju pješačkih staza u Ćiriličnom parku, Vuk Višekruna, član Gradskog odbora PDP-a Banja Luka, odlučio je da mu odgovori i objasni razloge iza izbora materijala i dizajna u ovom projektu. Višekruna se osvrnuo na Kovačevićeve komentare i istakao kako su praktičnost, dugotrajnost i ekonomska isplativost bili ključni faktori pri donošenju odluka.
“Gospodin Kovačević je u pravu, park Kupusište je do nedavno osim drveća i trave imao samo jednu pješačku stazu i nekoliko starih klupa. Umjesto toga, odlučili smo da napravimo prvi tematski park sa novim stazama i spravama za igru u obliku ćiriličnih slova, obogaćen novim drvećem, stazama i klupama.
Drago mi je da čujem da gospodin Kovačević nema ništa protiv ćirilice i protiv Ćiriličnog parka, za razliku od svojih stranačkih kolega. Koliko sam razumio, sporna mu je jedino materijalizacija pješačkih staza u ćirličnih slova.
Sitni kamen možda jeste vizuelno atraktivniji (da li je ekološki prihvatljiviji i jeftiniji, o tome bi se dalo raspravljati), ali je daleko nepraktičniji za održavanje, a pogotovo za kretanje majki sa kolicima i starijih ljudi. Ovakva materijalizacija primjerenija je manjim i svedenijim prostorima kakav je novi Park knjige, gdje je i primijenjena.
Drvo jeste ekološki prihvatljivije od metala, ali sigurno nije jeftinije, a istovremeno se za naše klimatsko podneblje pokazalo daleko manje trajnim.
Dakle, možemo zaključiti da su za park ćirilice birana praktičnija, dugotrajnija i jeftinija rješenja od onih koje predlaže gospodin Kovačević.
Na kraju, ovaj park uklapa se po svemu u definiciju parka koju je naveo gospodin Kovačević. Upitao bih ga samo da li smatra da se u tu definiciju uklapa i park Petar Kočić, koji od svih parkova u Banjaluci vjerovatno ima najveći procenat površine pod betonskim kockama i stazama, a za koji niko od samoproglašenih stručnjaka za parkove i ekologiju nije vezao pojam betonizacije.”
