Kad su se evropski lideri sastali posljednji put pred božićne praznike, sve oči bile su uprte u jednog čovjeka – mađarskog premijera Viktora Orbana.
Ovaj političar smatra se najbliskijim saradnikom Kremlja u Evropi, a jedini je visoki evropski zvaničnik koji se ove godine sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Dok je Orban sve glasnije prijetio da će blokirati dvije ključne odluke o Ukrajini, u Briselu se naširoko spekulisalo o tome šta će biti epilog pregovora.
Bilo je glasina da će zasjedanje trajati danima, a da će se možda nastaviti i tokom vikenda.
„Ruska prijetnja je stvarna. Spreman sam da pregovaram i ponio sam dovoljno rezervnih košulja”, rekao je finski premijer Peteri Orpo, pristižući na samit.
Evropski lideri su se bacili na svečani ručak – na meniju su bili bretonski medaljon, riba list sa povrćem i panetone.
A onda je došlo vrijeme da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski posljednji put iznese molbu preko video-poziva.
Politička drama koja se ove nedjelje odvijala u Briselu zapanjila je čak i najiskusnije posmatrače evropskih samita.
Francuski predsednik Emanuel Makron izrazio je nezadovoljstvo Orbanovim stavom
„Prije deset godina su se ljudi u Ukrajini digli pod zastavom Evropske unije… Od vas tražim samo jednu stvar danas: nemojte iznevjeriti narod i njihovu vjeru u Evropu.”
Prolazili su sati.
jNemački kancelar Olaf Šolc obukao je džemper preko odijela.
Kako mi je rekao jedan evropski diplomata, to je bio „siguran znak da se sprema za dugi ostanak”.
Potom je diskusija o otvaranju pregovora za pristupanje Ukrajine udarili u zid.
Situacija je stigla u pat-poziciju: 26 protiv jednog.
Tad je nemački kancelar poveo Orbana u ugao prostorije i predložio mu da ode na pauzu za kafu.
„Niko nije mogao da čuje o čemu su pričali”, rekao mi je izvor iz EU.
„Ali nije kao da mu je Šolc izdao naređenje: Organ je napustio salu svojevoljno. Otišao je u sobu svoje delegacije, koja se nalazi na istom spratu.”
Sa Orbanom bukvalno uklonjenim s puta, drugih 26 lidera nastavilo je zasjedanje i glasanje je prošlo bez protivljenja.
Zato što takav potez traži jednoglasnu podršku, on ne bi bio moguć u prisustvu mađarskog premijera.
Kasnije se ispostavilo da je pauza za kafu koja je spasla ukrajinsku kandidaturu za pristupanje EU bila sve vrijeme planirana.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je ideja bila rezultat zajedničkih napora.
Estonska premijerka Kaja Kalas nazvala je stratešku rupu u zakonu „zanimljivom za istorijske udžbenike”.
Našalila se da će je jednog dana uvrstiti u memoare.
Kad se raširila vijest o odobravanju procesa za članstvo Ukrajine u EU, raspoloženje u pres sobi – gdje su stotine međunarodnih novinara izvještavale o sastanku EU – prešlo je iz trezvenog u euforično u roku od nekoliko sekundi.
Šarl Mišel, čovjek koji je predsjedavao sastankom, izašao je da se obrati novinarima – uglavnom da bi čestitao samom sebi na „istorijskom trenutku koji pokazuje snagu Evropske unije”.
Šarl Mišel je predsjedavao samitom Evropskog savjeta o kandidaturi Ukrajine za članstvo u EU
Ubrzo nakon toga, Orban je objavio video na društvenim mrežama, opisavši odluku kao „potpuno nerazumnu, iracionalnu i pogrešnu”.
Zašto je onda dopustio da se ona donese?
Vlastitu odluku da izađe sa glasanja opravdao je rekavši da je „proveo osam sati ubjeđujući ih da to ne rade”.
On je rekao da su drugi EU lideri želeli tu odluku „mahnito”, i zato se složio sa njima da napusti gužvu i prepusti im glasanje.
U stvarnosti, članstvo u EU je slalom začkoljica i tehnikalija.
Proći će godine prije nego što Ukrajina bude spremna da se pridruži uniji.
A Orban vrlo dobro zna da usput još uvek ima obilje prilika da blokira proces.
Ali ako su lideri EU pomislili da se mađarski premijer odjednom doveo u red, čekalo ih je brzo razočaranje.
Pregovori su propali oko 02:30 ujutro, nakon što je Orban iskoristio pravo veta da blokira konkretniju i mnogo hitniju odluku o slanju 55 milijardi dolara pomoći Kijevu.
Ovo nije prvi put da je iskoristio veto da iznudi ustupke za Budimpeštu – kao što su izuzeci za uvoz ruske nafte.
Ali nikada još nije spriječio nijedan sporazum EU.
Njegovo opiranje nije naišlo na dobar prijem kod predsjednika Makrona.
„Mađarska je bila poštovana tokom ovog zasjedanja Evropskog saveta. Orbana su saslušali. To poštovanje podrazumijeva neke odgovornosti i zato očekujem od Viktora Orbana u narednim mjesecima da se ponaša kao Evropljanin a ne da uzme naš politički proces za taoca”, rekao je Makron.
Ali Balaž Orban, politički direktor Viktora Orbana (nisu u srodstvu), rekao je da Mađarska ne ucjenjuje EU već da je upravo suprotno.
Viktor Orban se doživljava kao saveznik ruskog predsjednika i sastao se sa njim u Pekingu u oktobru
Nagovijestio je da će premijer pristati na igru samo ako EU deblokira 20 milijardi evra fondova za Mađarsku, zamrznutih zbog zabrinutosti zbog situacije sa ljudskim pravima u toj zemlji.
„Ne razumijemo zašto nemamo pristup 100 odsto naših finansijskih fondova”, dodao je.
Mađarska želi taj novac pre nego što pristane na bilo šta u vezi sa Ukrajinom.
Uprkos diplomatskoj drami koja se odvijala iza kulisa, lideri su insistirali da bi rešenje o novcu za Ukrajini moglo da se nađe već početkom naredne godine, ili tako što će se obezbjediti Orbanov pristanak ili tako što će se paket pomoći za Kijev odobriti bez njegove podrške.
EU se već priprema kako da zaobiđe mađarski veto ako za tim bude bilo potrebe, na primjer omogućivši svim zemljama EU sem Mađarskoj da obezbedi bilateralno finansiranje Ukrajine 2024. godine van budžeta EU.
Nije neuobičajeno da jedna evropska zemlja koči neku odluku o novcu EU: briselske diplomate naviknute su na nezvanične dogovore u kuloarima i kompromise.
A kad je u pitanju Ukrajina – zemlja zahvaćena ratom na pragu EU – blok je čvrsto riješen da pokaže da stoji uz Kijev, dok god bude bilo potrebno.
Upitan kako planira da natjera Orbana da promijeni stav o Ukrajini, Šarl Mišel se nasmijao i rekao da je otvoren za sve sugestije, piše BBC.
