Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović poručila je da i u narednoj godini svi moraju više raditi i zalagati se na planu podizanja nivoa ekonomskog razvoja Srpske, ali i dobijanja izgubljenih nadležnosti, jer bi Srpska time sigurno mnogo efikasnije funkcionisala.
Vidovićeva je u intervjuu Srni rekla da je upravo to poenta vraćanja nadležnosti Srpske, koje su prenesene na nivo BiH.
– U to ne sumnjam. Smatram da ćemo te ciljeve ostvariti i da će Srpska u narednoj godini dobiti značajan broj investicija, uz dalja nastojanja da naš bruto domaći proizvod raste, a time i standard svakog građanina – rekla je Vidovićeva.
Ona je sa aspekta resornog ministarstva rekla da je već osmišljen plan osnivanja uprave Srpske za indirektno oporezivanje u skladu sa vraćanjem nadležnosti.
– Da li će u početnim mjesecima od osnivanja biti određenog gubitka prihoda, poremećaja i slično..? Možda i hoće, vjerovatno. Ali, mi sigurno možemo napraviti vrlo efikasnu upravu i onda da, na kraju krajeva, bude naša poreska politika, pa da procjenjujemo kakve poreske stope ćemo postavljati na planu indirektnog oporezivanja, i da, recimo, utičemo na cijene osnovnih životnih namirnica i slično – rekla je Vidovićeva.
Ona je ocijenila da je aktuelna, 2021. godina, u kojoj se Srpska i dalje suočava sa pandemijom virusa korona, bila mnogo uspješnija nego 2020, koja je bila teška.
– Privreda je doživjela uspon i mnogo se brže oporavila u odnosu na očekivanja. Da je postigla dobre rezultate u ovoj godini govore brojni makroekonomski pokazatelji. Imamo dosta visok rast BDP-a i računamo da će na kraju ove godine njegov prosječni rast biti 5,5 odsto u odnosu na godinu ranije. Mi smo projektovali za narednu, 2022. godinu, rast BDP-a od još 4,5 odsto na ovih 5,5 odsto, koje sam spomenula. Smatramo da je to realno, a budžet ostaje likvidan i izmirivaće se sve obaveze – poručila je Vidovićeva.
Ona je dodala da Srpska bilježi visok rast izvoza, povećan broj zaposlenih i rast plata od 6,2 odsto.
– Svi ti i drugi povoljni parametri u ovoj godini rezultat su privrednog rasta. Naravno, pandemija nas još prati, pa smo i ove godine imali znatne troškove. Na primjer, u Kompenzacionom fondu smo planirali 90 miliona KM, ali morali smo dodati još 30 miliona KM. I u narednoj godini ćemo izdvajati određena sredstva za pomenuti fond, jer moramo biti spremni da odgovorimo na eventualne nove negativne posljedice pandemije – rekla je Vidovićeva.
“Borićemo se protiv inflaciјe“
Ona je rekla da se Srpska suočava i sa inflacijom, s obzirom na to da je u svijetu emitovana značajna novčana masa da bi se ublažile negativne posljedice pandemije.
– Mi u Srpskoj i BiH, nažalost, nismo bili u situaciji da štampamo novac jer to nije moguće, ali inflacija se prelijeva kod nas kroz međunarodnu razmjenu. Drugi izazov inflacije je vrlo visoko i neprirodno poskupljenje energenata, struje, gasa i nafte – kaže Vidovićeva.
Ona ističe da su, ipak, očekivanja da će od marta naredne godine doći do stabilizacije tržišta energenata.
– U Srpskoj imamo i dalje niske cijene električne energije što spašava stanovništvo. One jesu u određenom procentu povećane za privredu, ali mislim da je i to izdržljivo i održivo. Sve to izaziva inflaciju, ali borićemo se! – poručila je Vidovićeva.
Ona je pojasnila da Srpska nema snažne instrumente borbe protiv inflacije kao neke druge zemlje.
– Ipak, mi smo u budžetu za narednu godinu u jednom potezu obavili najveće rasterećenje privrede Srpske ikada. Smanjili smo znatno opterećenja na rad s ciljem da podstaknemo privredu i poslodavce i da oni što više povećaju plate radnika kako bi ih zadržali u Srpskoj bez čega nema odvijanja proizvodnje, ali i dolaska investitora – rekla je Vidovićeva.
Ona je istakla da na nivou BiH, iako je to Srpska više puta predlagala, nažalost, nikada nije bilo dogovora da se smanjenjem indirektnih poreza na osnovne namirnice ublaže posljedice inflacije.
Vidovićeva, ipak, očekuje da će se proizvodnja i industrija u Srpskoj u narednoj godini dobro držati, te navodi da će se Republika sa inflacijom boriti putem raznih mjera, poput rasterećenja privrede da bi se povećao izvoz, velikim investicijama u oblastima energetike i infrastrukture, te povećavanjem potrošnje uz posebnu brigu o stanovništvu koje ima manja primanja i koje je najugroženije.
Iz mađarskog fonda 100 miliona evra
Ona kaže da bi uspostavljanje mađarskog fonda u Srpskoj, gdje će mikro, malim i srednjim firmama na raspolaganju biti 100 miliona evra pod povoljnim uslovima, trebalo uslijediti nakon predstojećih praznika.
– To će na određeni način podstaći privredni rast jer su pomenuta preduzeća pretprpjela najveća štetu u pandemiji – rekla je Vidovićeva.
Ona je istakla da će formiranje Direkcije Srpske za investicije omogućiti investitorima efikasniji pristup dostupnosti potrebnih informacija, brže registracije firmi i početka rada.
Vidovićeva je navela na tom planu da Srpska ima dobru poresku politiku, te da su u odnosu na okruženje najniži porezi i opterećenja.
– Sve te olakšice su važne da bismo uspjeli kompenzovati i amortizovati nestabilnu političku situaciju koja je u BiH traje od kraja rata do danas, a investitori je smatraju rizikom – rekla je Vidovićeva.
Ona je rekla da će Srpska, kao i do sada, uspješno ispunjavati svoje obaveze kada je riječ o dugovanjima i zaduženjima, te da se na tom planu Republika kreće u zakonskim okvirima, što će biti nastavljeno.
Vidovićeva je rekla da je pristalica stavova i teza da se Srpska, po uzoru na neke zemlje, i više zaduži ukoliko je to usmjereno na velike investicije koje će donijeti privredni rast, razvoj i slično.
“Uskoro novi sistem fiskalizacije”
Ona je najavila da bi naredne godine trebalo uslijediti usvajanje akata u Narodnoj skupštini Republike Srpske o uvođenju novog sistema fiskalizacije u Srpskoj.
– Otprilike dvije godine treba za to, tako da do kraja 2023, a vjerujem i ranije, bude završena fiskalizacija od čega se očekuju brojni pozitivni efekti. U budžetu će u vezi s tim biti sigurno više sredstava, a mnogo značajnije je što će poreski obveznici zaista biti u ravnopravnom položaju – naglasila je Vidovićeva.
Ona kaže da će to doprinijeti smanjenju sive ekonomije i stvaranju boljih uslova poslovanja, jer će se sa više sredstava subvencionisati privreda posebno u smislu nabavke novih tehnologija i mašina.
Vidovićeva je poželjela građanima srećne novogodišnje i božićne praznike.
