Iako je Bosna i Hercegovina poznata po dobrim proizvođačima alkoholnih pića, kao što su pivo, vino i žestoka pića, uvoz ovih proizvoda je u prvoj polovini ove godine šest puta veći od izvoza.
Naime, kako pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u prvih šest mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno alkohola za oko 120 miliona KM.
Kako piše u ovim podacima, za pola godine je najviše došlo piva, i to za oko 78 miliona KM.
“Slijedi uvoz rakija, likera i ostalih žestokih alkoholnih pića za oko 20 miliona KM, te vina za oko 17,5 miliona”, stoji u ovim podacima.
Od ukupne cifre za koju je uvezen alkohol u BiH, iz Srbije je stiglo za 53.116.351 KM, Hrvatske 30.350.701 KM, a Slovenije 13.336.983 KM.
S druge strane, u šest mjeseci ove godine iz BiH je otišlo alkohola u vrijednosti nešto manje od 20 miliona KM.
Najviše je plasirano rakija, likera i ostalih žestokih alkoholnih pića – za oko 10 miliona KM, pa piva za oko pet miliona, te vina za 4,4 miliona KM.
“U Srbiju je otišlo alkohola za 6.340.951 KM, Hrvatsku 4.934.294 KM, a Slovačku 3.073.040 KM”, piše u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Ekonomista Željko Šain kazao je za “Nezavisne novine” da smatra da se može uvoziti manje alkohola u BiH, te da se može daleko više izvoziti alkoholnih pića.
“Ovo je dokaz da nam nešto ne štima, ne odgovara, te da nemamo adekvatnu ekonomsku politiku oba entiteta, niti na državnom nivou o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Očito je da Ministarstvo na državnom nivou nije dovoljno učinkovito kako bi se forsirao izvoz domaćeg alkohola, a da na odgovarajuće načine smanjimo uvoz i da pokažemo da mi možemo proizvoditi kvalitetniji alkohol od ovog uvoznog”, naglasio je Šain.
Prema njegovim riječima, nema dovoljne koordinacije između entiteta i države, iako postoje mehanizmi za to.
“Imamo Vanjskotrgovinsku komoru BiH koja bi trebalo bolje da koordiniše s obje privredne komore i privrednicima, kako bi se pronašao način da se izvozi više alkohola. Ima tu i do građana koji koriste dosta uvoznih alkoholnih pića. Slabo koristimo onu parolu ‘Koristimo domaće’ pogotovo što znamo kako mi proizvodimo ova pića i ako su kontrole ispravne – znamo da su sigurno bolja od uvoznih. Ipak, marketing i malograđanština su doveli do toga da se više upotrebljava uvozni alkohol”, zaključio je Šain.
