Republika Srpska, srpski narod i republičke institucije treba da odbace sve odluke koje nisu u skladu sa njenim Ustavom i Dejtonskim sporazumom, bez obzira odakle i sa koje strane dolazile, te da im ne pridaju nikakav značaj – jedan je od zaključaka Deklaracije koju je usvojilo Udruženje pravnika Srpske povodom krize prouzrokovane odlukama Kristijana Šmita, pojedinih ambasada, Ustavnog suda BiH, Tužilaštva i Suda BiH.
U Deklaraciji je istaknuto i da jedinstvo srpskog naroda, kao i mnogo puta do sada, predstavlja imperativ bez koga nije moguće očuvati opstanak Republike Srpske i njenih institucija, prenosi Srna.
“I sve druge eventualne partijske i druge razmirice bi trebalo rješavati nakon završetka do sada najvećeg udara takozvanog visokog predstavnika i međunarodne zajednice, oličenog u ličnosti Kristijana Šmita, američke ambasade i drugih, čije vođenje politike predstavlja grubo miješanje u unutrašnje stvari dejtonske BiH, članice organizacije UN”, navedeno je u dokumentu.
U Deklaraciji je istaknuto da će Udruženje pravnika Republike Srpske kao i do sada sve svoje raspoložive resurse i potencijale staviti u funkciju zaštite i opstanka Republike Srpske, svih njenih institucija, predsjednika Republike, Narodne skupštine, Vlade i svih drugih organa i organizacija, uvijek polazeći od vokacije prava i funkcije prava u uređenju društvenih odnosa.
Udruženje pravnika Srpske izrazilo je ozbiljnu zabrinutost povodom novonastale krize u funkcionisanju pravnog sistema Republike Srpske i BiH zasnovanog na Dejtonskom mirovnom sporazumu.
“Udruženje pravnika posebno izražava ozbiljnu zabrinutost ponašanjem Ustavnog suda BiH koji je, suprotno samom Ustavu, čiji je čuvar i garant, kao i Dejtonskom mirovnom sporazumu kao osnovu za njegovo postojanje sadržanom u Aneksu 4, donio čitav niz odluka koje, ne samo krše ovaj Ustav, nego ruše njenu uspostavljenu unutrašnju strukturu utemeljenu na dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, s ciljem stvaranja unitarne BiH”, navedeno je u Deklaraciji.
U dokumentu se pojašnjava i da nije primjereno, a ni na temelju Ustava i drugih pravnih standarda, postojanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH kojima je ovaj mandat istekao već nakon prvog izbora, a uz čiju su pomoć sudije uglavnom iz reda bošnjačkog naroda, preglasavale sudije iz reda srpskog, a ponekad i reda hrvatskog naroda, prilikom donošenja brojnih odluka zasnovanih na grubom kršenju Ustava BiH i Ustava Republike Srpske.
“To su brojne odluke o poljoprivrednom i šumskom zemljištu, ali i čitav niz drugih odluka proisteklih iz tzv. apelacione jurisdikcije u kojima se ovaj sud stavio iznad odluka Vrhovnog i Ustavnog suda Republike Srpske, čije odluke su konačne. Izmjena Pravila ovog suda bez učešća sudija iz Republike Srpske i stvaranje uslova za njegov dalji rad po ovom osnovu izaziva ozbiljnu zabrinutost i precedent u domaćem ali i međunarodnopravnom poretku i dovodi u pitanje legalitet i legitimitet donesenih odluka”, navedeno je u Deklaraciji.
Postupajući na ovaj način Ustavni sud BiH se od “čuvara Ustava”, kao najviša sudska instanca, pretvorio u organ zakonodavne, a često i organ izvršne vlasti zasnovane na principu preuređenja dejstonske BiH, u cilju stvaranja unitarne države u obliku bivše Republike BiH, navedno je u dokumentu.
“Nažalost i Sud i Tužilaštvo BiH koji svoj osnov postojanja ne crpe u Ustavu BiH, nego su dio tzv. nametnutih odluka pojedinih Visokih predstavnika, su se stavili u strukturu tzv. međunarodne zajednice i pojedinih ambasada sa ciljem izmjene uspostavljene unutrašnje strukture utemeljene na Ustavu BiH”, navedeno je u Deklaraciji.
Udruženje pravnika Republike Srpske najoštrije je osudilo odluku Tužilaštva BiH, a kasnije i ponašanje Suda BiH, da se protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pokrene i vodi krivični postupak radi nepoštovanja tzv. krivičnog zakona, koga je nametnuo Kristijan Šmit.
“Šmit nema legalitet ni legitimitet da se u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma, predstavlja kao Visoki predstavnik niti da nameće zakone i mijenja unutrašnju strukturu BiH zasnovanu na Dejtonskom mirovnom sporazumu”, naglašeno je u Deklariaciji.
U dokumentiu se napominje i da, budući da ovaj tzv. visoki predstavnik nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti UN za nastavak mandata ove dejtonske institucije, on time nije ni legalan ni legitiman i sve odluke koje je donosio ili će donositi su ništavne i ne mogu proizvoditi nikakvo pravno dejstvo jer svoj osnov ne crpe iz legaliteta i legitimiteta koji predstavljaju osnove principa svakog pravnog poretka.
“On nije dio unutrašnje strukture institucija i organa, a time pravnog niti javnog poretka dejtonske BiH, kao što to podjednako nisu ni ambasadori pojedinih zemalja koji sebe smatraju predstavnicima međunarodne zajednice. Nijedan pojedinac, ma šta on mislio o sebi, ne može biti iznad Ustava Republike Srpske i BiH i ne može supstituisati nadležnost njenih organa i institucija”, navedeno je u Deklaraciji.
U dokumentu je navedeno da je prošlo vrijeme vođenja kolonijalne i osvajačke politike od nekih stranih ambasada, čije su države u istoriji srpskog naroda i Republike Srpske, uvijek bile na suprotnoj strani.
“I ta vrsta neokolonijalne politike nije u skladu sa Poveljom UN i poštovanjem odluka njenih najviših organa u skladu sa međunarodnim pravnim poretkom i odavno je ostalo iza nas i svih drugih civilizovanih naroda i predstavlja najgrublji oblik kršenja prava i sloboda suverenih država i njenih naroda”, navedeno je je u Deklaraciji.
Pravnici Srpske upozorili su i da je podlijeganje pritiscima tzv. visokog predstavnika i stranih ambasada do sada u tridesetogodišnjoj istoriji BiH, samo ugrožavalo, a da sada na najviši način ugrožava opstanak i budućnost ove dejtonske tvorevine.
“I u skladu sa Paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim i drugim najvišim dokumentima UN-a daje pravo narodima a prije svega i srpskom narodu i Republici Srpskoj na samoopredjeljenje i izbor sopstvenog puta u budućnost”, navedeno je u Deklaraciji.
Deklaracija, koju je potpisao predsjednik Udruženja pravnika Srpske Vitomir Popović, usvojena je jednoglasno u okviru održavanja manifestacije “Oktobarski pravnički dani”.
