Vijeće je, kao i u ranijim sličnim pravnim situacijama, ocijenilo da se i u ovom slučaju obrazloženje odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa ne može smatrati obrazloženjem u smislu odredbe Poslovnika o radu Ustavnog suda Srpske, jer, kako se naglašava, ono ne sadrži razloge koji se mogu dovesti u vezu sa relevantnim odredbama Ustava Srpske o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 14. septembra Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srpske.
Njime se uvodi se mogućnost zamjene poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike za poljoprivredno zemljište jedinica lokalne samouprave, s ciljem očuvanja zemljišnog fonda za obavljanje poljoprivredne proizvodnje.
Postupkom zamjene stvorila bi se mogućnost da jedinice lokalne samouprave ustupe Republici poljoprivredno zemljište u zamjenu za zemljište koje će biti prenamijenjeno u građevinsko.
Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su potrebi usklađivanja odredaba sa propisima iz oblasti legalizacije objekata i koncesija.
– Izmjenom Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata inicirane su izmjene i ovog zakona koje se odnose na obavezu plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta kada prethodno nije sproveden taj postupak, na način da se oslobađanje od plaćanja naknade za promjenu namjene usklađuje sa Zakonom o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata – pisalo je u obrazloženju prije osvajanja.
Prijedlogom zakona produžava se rok na koji se koncesija za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike može dati domaćem i stranom pravnom licu, sa dosadašnjih 30 na 50 godina, što može stvoriti pretpostavke za privlačenje većih investicija u poljoprivredno zemljište.
