Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti danas će biti na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda BiH, a sudije će razmatrati zahtjev delegata iz Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu kompatibilnosti ovog zakona.
Za srpske poslanike i delegate na nivou BiH, ovo je nastavak pritiska na Republiku Srpsku i njenu imovinu te direktno kršenje ustava. Bakir Izetbegović, Amir Fazlić, Denis Bećirović, Asim Sarajlić, Munib Jusufović i delegat hrvatskog kluba Zlatko Miletić osporavaju nadležnosti Republike Srpske da rješava pitanje državne imovine i traže da Ustavni sud stavi zakon van snage.
Snježana Novaković Bursać, poslanica SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PS BiH), kaže za “Nezavisne novine” da je nezahvalno prognozirati kakva će biti odluka Ustavnog suda, ali da se na osnovu prethodnih odluka koje je donosila ova pravosudna institucija može pretpostaviti da one neće ići u prilog Republici Srpskoj.
“Ako se taj zakon stavi van snage, to bi možda bio najeklatantniji primjer kršenja Ustava od strane Ustavnog suda BiH. Naime, zakon donesen u Narodnoj skupštini upravo govori o tome da javne ustanove, javna preduzeća, lokalne zajednice koje su u posjedu neke imovine, imaju pravo da iskoriste tu imovinu i da budu njeni titulari i vlasnici. Nikakvog smisla nema da to troši bilo ko osim entiteta”, smatra Novaković Bursaćeva.
Mladen Bosić, delegat SDS-a u Domu naroda BiH, navodi da se Ustavni sud BiH više puta do sada potvrdio kao političko tijelo vladajućih stranaka i da je simptomatično da baš 10 dana prije opštih izbora u BiH oni zakazuju ovo ročište.
“Jasna je namjera da se tako dignu tenzije u BiH i da stari akteri tih tenzija odigraju svoju dobro poznatu igru i to već mnogo puta viđenu”, ističe Bosić i naglašava da je identična situacija bila i uoči izbora 2016, kada je Ustavni sud donio presudu o zabrani Dana Republike Srpske.
“Tadašnje stranke na vlasti SDA i HDZ su to iskoristile za kampanju te 2016. godine. Tada su bili uspješni u tome i nadam se da će građani BiH prepoznati tu igru i da im to ovaj put neće proći”, rekao je Bosić.
To što je ročište zakazano tokom izborne kampanje nije slučajno ni za Nenada Stevandića, šefa Srpskog kluba u PD PS BiH – Ujedinjena Srpska, koji smatra da je ovo isključivo pogodovanje jednoj strani.
“Ja razumijem, ukoliko se negdje desilo ubistvo, pa se traga za počiniocima, ali ukoliko donose bilo kakve odluke, sudovi, policija i tužilaštva, obično pogoduju jednoj strani i stvaraju utisak pristrasnosti, što je neprihvatljivo. Ukoliko oni to rade, očigledno da postoji jedno veliko političko pokroviteljstvo nad njima. Samim tim je obesmišljena bilo kakva pravosudna nezavisnost”, navodi Stevandić.
Mira Pekić, poslanica PDP-a u PD PS BiH, kaže da će zasjedanje Ustavnog suda BiH i eventualna presuda dovesti do usložnjavanja cjelokupne situacije u BiH.
“U praksi, mi vidimo da su odluke Ustavnog suda usmjerene protiv interesa Republike Srpske, poput odluke o ustavnom zemljištu”, ističe Pekićeva.
Ona ispred PDP-a poručuje da se ova problematika može urediti zakonom koji treba proći parlamentarnu proceduru te da Republika Srpska kroz svoje mehanizme može zaštititi vitalni nacionalni interes.
“Do danas takvog zakonskog rješenje nema na nivou države. Ovdje je pitanje, s obzirom na to da ne postoji zakon na državnom nivou, po kojem zakonu će Ustavni sud da odluči u ovoj proceduri koju su zatražili delegati sa bošnjačke strane”, pita Pekićeva.
Podsjećanja radi, Zakon o nepokretnoj imovini RS koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti usvojila je Narodna skupština RS na sjednici održanoj 10. februara. Zakon predviđa da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo Republike Srpske (RS).
Ukaz o proglašenju ovog zakona potpisala je Željka Cvijanović, predsjednica RS, i to 7. aprila. Zakon je trebalo da stupi na snagu 13. aprila, ali ga je dan ranije Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, koga Republika Srpska ne priznaje, kao takvog, suspendovao i donio odluku o njegovom nesprovođenju dok Ustavni sud BiH ne donese stav o tom pitanju.
