Inflacija u svijetu, ali i u BiH, u posljednje vrijeme neznatno stagnira, ali to ne znači da će cijene krenuti da padaju, već da je samo usporen njihov dosadašnji vrtoglavi rast.
Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Stevo Pucar komentarišući posljednje statističke podatke ekonomskih i finansijskih kretanja u svijetu i kod nas.
– Kada dođe do usporavanja i pada inflacije, to ne znači da će i cijene padati. To ljudi treba da shvate. Kako stvari trenutno stoje, vjerujem da tek krajem 2024. godine možemo očekivati da se rast cijena, odnosno inflacija, dovede u normalu – istakao je Pucar.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koji su objavljeni tokom jučerašnjeg dana, prosječna inflacija u BiH u prošloj godini iznosila je oko 14 odsto, a najviši rast cijena zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića, u prosjeku za 21,5 odsto.
Koliko ovi podaci, međutim, mogu i zavarati te stvoriti jednu zamagljenu sliku stvarnog stanja životnog standarda, jer su neke stavke, neophodne u svakodnevnom životu poskupjele i za 50, pa čak i 100 odsto?
Pucar kaže da najveći problem predstavlja to što domaćinstva u BiH u prosjeku troše i više od 40 odsto svog kućnog budžeta na hranu, a taj procenat je još veći ukoliko se uračunaju i troškovi za energente.
– S obzirom na to da su hrana i energenti najviše poskupjeli, to je značajno uticalo i na kućne budžete običnih ljudi. Zbog toga se i može steći utisak da je inflacija kod nas i znatno veća. Ali, tu nivelaciju je izvršila druga roba, koja ne zauzima neko značajno mjesto u našoj potrošnji i čiji rast cijena nije bio značajan – pojasnio je Pucar za “Glas Srpske” dodajući da je ova inflacija zbog toga najviše pogodila upravo one najsiromašnije slojeve stanovništva u BiH.
Kada su u pitanju prognoze i očekivanja za ovu godinu, s obzirom na to da podizanje kamatnih stopa i nije dalo baš očekivane rezultate na suzbijanju inflacije, ali i novih previranja na tržištu energenata, odnosno sirove nafte, Pucar kaže kako je ipak optimista, jer postaje očigledno da cijene rastu sve manjom stopom.
– Naravno, zbog restriktivnih monetarnih mjera centralnih banaka i podizanja kamatnih stopa došlo je do usporavanja privrednih aktivnosti. I ove banke koje su propale ili su se našle u velikom problemu, u toj poziciji su se, prije svega, našle zbog tih monetarnih mjera – naveo je on.
I dobro i loše
Osvrćući se na nedavni izvještaj Svjetske banke, koja je izašla sa svojim prognozama ekonomskog rasta u svijetu, a koje pokazuju da će ekonomska proizvodnja BiH u ovoj godini porasti za 2,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, Pucar kaže da tih 2,5 odsto može biti dobro, ali i loše.
– Dobro je jer znači da BiH tokom ove krize neće ući u recesiju, ali je, s druge strane, i malo jer toliki rast znači da je BiH na samoj granici stagnacije ekonomije. Ovoliki rast od 2,5 odsto nije dovoljan za dalji privredni razvoj i rast životnog standarda – kategoričan je Pucar.
