Evropska komisija će predložiti novi pristup prema zemljama zapadnog Balkana kroz povećanje pretpristupne pomoći, produbljivanje regionalne ekonomske integracije i približavanje regiona jedinstvenom tržištu EU, najavila je juče Ursula fon der Lajen, predsjednica Komisije na govoru koji je održala tokom GLOBSEC foruma u Bratislavi.
Ona je pojasnila da bi prvi korak mogao biti pridruživanje regiona digitalnom jedinstvenom tržištu EU u područjima kao što su e-trgovina i sajber bezbjednost, a uslijedilo bi i olakšavanje trgovine robom i platnog prometa.
Fon der Lajenova je rekla da bi njen plan praktično predstavljao novi pristup za EU, jer se više ne bi tražilo od zapadnog Balkana da čini korake prema EU, već bi EU išla velikim koracima prema regionu.
“Naš zajednički cilj je da ubrzamo njihovo približavanje EU, a u tu svrhu dovodimo svoju uniju bliže zapadnom Balkanu”, rekla je ona i dodala da bi sve ovo bilo činjeno u kontekstu rata u Ukrajini i smanjenja ovisnosti regiona od Rusije, posebno kad su energenti u pitanju. Prema njenim riječima, plan bi podrazumijevao bližu povezanost zajedničkog regionalnog tržišta s jedinstvenim tržištem EU.
“Ključno je da zapadni Balkan postane atraktivnije mjesto za evropske investitore. A, ako bude utemeljeno na pravilima i standardima EU, ovo zajedničko regionalno tržište takođe može ubrzati pristupanje našoj EU. Želimo unaprijed ponuditi zapadnom Balkanu neke od prednosti članstva. Međutim, to znači i da se neki zahtjevi članstva moraju unaprijed ispuniti. Neke od reformi iz procesa pristupanja ključne su za povjerenje investitora. Razmišljajte o izgradnji nezavisnog i efikasnog pravosuđa, osiguranju zdravih javnih nabavki i jačanju borbe protiv korupcije. Ili razmišljajte o energetskom tržištu”, naglasila je ona.
Inače, grupa novinara i aktivista koji su prošle sedmice posjetili evropske institucije imala je priliku u nezvaničnim razgovorima da čuju neka razmišljanja kako Brisel gleda na BiH i na region. Objašnjeno nam je da je zbog rata u Ukrajini došlo do potpuno nove svijesti i da bi svaki i najmanji iskorak ka EU od strane domaćih elita bio mjeren deset puta više nego što je to bilo prije rata.
Naši sagovornici su nam istakli i da postoji spin da EU ne želi da joj se region približava te da taj spin izbacuju domaći političari koji ne žele da se ide ka EU i da je zato potrebno pojačati medijsku kampanju kako bi se javnost upoznala s činjenicama i istinom kad je pristupanje u pitanju.
I govor predsjednice Evropske komisije bio je pun segmenata o tome kako je važno da se region odvoji od Rusije te da je to posebno značajno kad je energetika u pitanju.
“Region zapadnog Balkana ima ogroman potencijal za diversifikaciju dalje od ruskih fosilnih goriva. Ali mora povećati energetsku efikasnost, pojačati diversifikaciju i ubrzati širenje obnovljivih izvora. Zapadni Balkan može postići i jedno i drugo: energetsku nezavisnost od Rusije i bližu usklađenost s EU kako bi se ubrzalo pristupanje”, rekla je ona.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da pokazuje oprez kada je ova inicijativa u pitanju, jer treba sačekati šta će reći zemlje članice. On je istakao da su slične najave bile i 2018. godine, ali da se od tada malo toga promijenilo.
“Svi u EU i regionu su svjesni da politika proširenja EU ne daje rezultate, u glavama i srcima građana, zemlje su danas dalje od članstva u EU nego prije deset ili 20 godina, već neko vrijeme se ne reformišu, a i kada, kao Sjeverna Makedonija, ne bivaju nagrađene. Najava predsjednice Fon der Lajen da će zemljama regiona, pored punopravnog članstva, ponuditi i put ka jedinstvenom tržištu EU i više EU fondova ispravan je put”, zaključio je on.
