Nakon što su završili proljećnu sezonu sjetve, ukrajinski ratari se suočavaju s novim izazovom – nalaženjem dovoljno dizela za predstojeću žetvu.
Rat s Rusijom je zaustavio snabdijevanje gorivom baš u vrijeme kada su poljoprivrednici pojačali poljske radove za proljećnu sezonu, usljed čega su, od početka sukoba, 24. februara, ostali bez oko 85 posto normalnih isporuka, kažu farmeri, distributeri goriva i analitičari, piše Rojters.
Ukupne površine zasijane žitom će zbog borbi ovog proljeća biti do 30 posto manje nego lani, a prinosi bi takođe mogli da opadnu ako paori ne dobiju gorivo za odlazak na njive radi pravovremene primjene agrotehničkih mjera i obavljanja žetve.
Ukrajina je prošle sezone bila četvrti svjetski izvoznik žitarica. Pored isporuka pšenice i kukuruza Africi i Bliskom istoku, ukrajinsko žito učestvuje s jednom polovinom u nabavkama Svjetskog programa UN za hranu za urgentnu pomoć.
Pošto su ukrajinske crnomorske luke blokirane, transport usjeva je brzo postao globalno pitanje, a generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres pokušava da posreduje kako bi se postigao dogovor za nastavak isporuka žitarica i smirila svjetska tržišta hrane na kojima su cijene distigle višegodišnje maksimume.
U prošloj poljoprivrednoj godini, do kraja juna 2021, Ukrajina je izvezla 45 miliona tona žitarica. Očekivalo se da će ta količina biti povećan na 65 miliona nakon rekordne žetve krajem prošle godine, ali je zbog rata oko 21 milion tona ostalo “zatočeno” u silosima širom teritorije koju kontroliše Kijev, dok se sezona 2021/22. bliži kraju sljedećeg mjeseca.
Bezbjednost je do sada, zbog borbi i granatiranja, bila najvažnije pitanje za farmere, ali sa približavanjem naredne žetve nestašica goriva postaje gorući problem.
“Gorivo je najveći problem u ovom trenutku, veći od svega”, kaže Kes Huizing, Holanđanin koji vodi farmu mlijeka i usjeva od 15.000 hektara u centralnoj Ukrajini.
Ukrajinski ratari u proljećnoj sezoni potroše najveći dio dizela od ukupno oko 1,5 miliona tona koliko troše godišnje, što je više od 10 posto ukrajinske godišnje potražnje za gorivom, navodi Taras Panasiuk, komercijalni direktor operatera benzinskih stanica VOG.
Ukrajina se za nabavku goriva uglavnom oslanja na Rusiju, Bjelorusiju i uvoz iz drugih krajeva koji stiže morskim putem. Primjera radi, prošle godine je više od 60 odsto dizela dolazilo iz Rusije i Bjelorusije, procjenjuje ukrajinska konsultantska kompanija za naftne derivate A-95.
Sada je ova zemlja prinuđena da se upusti u skupe i komplikovane načine za dopremanje goriva kopnenim putem iz susjednih država kao što su Poljska i Rumunija, ali nedostatak kapaciteta i birokratija usporavaju te napore, saopštilo je ukrajinsko udruženje za naftu i gas.
Taj zadatak je postao noćna mora jer se zemlje u susjedstvu i same suočavaju s nestašicom dizela, dok su ruski udari na rafineriju nafte i skladišta goriva u Kremenčuku dodatno smanjili zalihe u Ukrajini.
Pored toga, nedostatak vozača cisterni takođe otežava isporuku goriva jer su mnogi od njih angažovani u borbama, kažu analitičari.
Vlada u Kijevu je objavila ugovore o uvozu 300.000 tona dizela i 120.000 tona benzina za pokrivanje potreba u maju, a zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjedništva Kirilo Timošenko je izjavio prošlog petka da je 1.500 tona goriva stiglo do carinske tačke u Lavovu.
Kao i druge ratne faktore, teško je predvidjeti i potencijalni uticaj nestašice goriva na proizvodnju usjeva, pa ukrajinska vlada nije izašla s prognozama obima žetve.
Za pšenicu, koja je uglavnom posijana prije rata kao ozimi usjev, neki analitičari uslovno očekuju da će zbog sukoba, smanjenih zaliha đubriva i goriva, proizvodnja pasti za 35-40 posto sa rekordnog nivoa od 32 miliona tona u 2021.
