Tokom posjete grupe novinara Ukrajini navršila se godinu dana otkad je ta zemlja dobila kandidatski status za članstvo u EU 23. juna 2022. godine.
Prema podacima koje je tim povodom prije dvije sedmice iznio Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, ta zemlja je u potpunosti ispunila dva od sedam prioriteta, dok se ostalih pet prioriteta ispunjavaju, čime je pokazala da je na evropskom putu napredovala više od BiH, koja se i dalje muči s 14 prioriteta koji su bili postavljeni kao uslov za kandidaturu još 2019. godine.
Iako mnogi u BiH i na zapadnom Balkanu misle da je Ukrajina status dobila nezasluženo i da joj se gleda kroz prste, novinari koji su posjetili tu zemlju su se mogli uvjeriti koliki je napredak ona ostvarila od 2014. godine. Ukrajina je digitalizovala javnu upravu, a digitalne usluge, uključujući i izdavanje ličnih karata, vozačkih dozvola, građevinskih dozvola i drugih dokumenata nalaze se u aplikaciji DiiA, koju već svakodnevno koristi 19,3 miliona Ukrajinaca, s tendencijom stalnog povećanja. Ove usluge praktično su razvijene u ratu i Evropska komisija je pohvalila stepen reformi koji je ostvaren. Trenutno Ukrajinci mogu koristiti više od 50 javnih usluga putem mobilnog telefona, a plan je da sve usluge budu u potpunosti prebačene na ovu aplikaciju.
Kao što nam je većine sagovornika naglasila tokom naše posjete, glavni faktor u reformama koje su sprovedene je pritisak javnosti. Za razliku od BiH, u kojoj je javnost gotovo eutanazirana kad je u pitanju pritisak na javne zvaničnike, u Ukrajini je u proteklih 20 godina s političke scene “zbrisano” šest najviših lidera koji su upravljali svim procesima u Ukrajini. U tom periodu s političke scene nestali su Leonid Kučma, Julija Timošenko, Viktor Juščenko, Viktor Janukovič i Petro Porošenko. Zbog korupcije, u zatvoru je završila prozapadna političarka Timošenko, dok je proruski političar Janukovič zatvor izbjegao samo zato što je pobjegao iz zemlje. Za to vrijeme, u BiH praktično vladaju isti političari, bez izgleda da bi bilo ko od njih mogao biti poslat u političku penziju. Zato je prirodno što praktično nijedan prioritet na evropskom putu nije ispunjen, a prema riječima Johana Zatlera, šefa delegacije EU u Sarajevu, BiH nije dobila kandidatski status kada i Ukrajina upravo “zaslugom” bh. političara.
“Mislim da je bilo ispravno da BiH nije dobila status u junu, jer bi to bio dodatni argument u izbornoj kampanji onima koji su na vlasti, a koji nisu puno uradili”, rekao je on tada.
Oleksnadr Melničenko, zamjenik šefa za Međunarodnu saradnju u Agenciji za suzbijanje korupcije Ukrajine, nam je rekao da je glavni faktor pritiska na javne zvaničnike ukrajinska javnost, koja ne toleriše korupciju. On kaže da su od Majdana 2014. do danas s političke scene nestali brojni ratni heroji i istaknuti pojedinci iz vremena revolucije.
“Mislim da je ukrajinsko društvo već razvilo visoki stepen kritičnog razmišljanja i pokazalo da je jako kritično prema pojedincima koji su se ogriješili o javni interes bez obzira na to o kome se radi”, kaže on.
Tetjana Harčenko, šefica Odjeljenja za komunikacije za reformu sistema javnih nabavki u Ministarstvu odbrane Ukrajine, nam je rekla da je javnost i od početka proširene ruske invazije u februaru prošle godine pokazala da ne toleriše korupciju. Zahvaljujući istraživačkim novinarima, kako kaže, prije nekoliko mjeseci je otkriven skandal u snabdijevanju hranom Oružanih snaga Ukrajine, kada su cijene preuveličavane. Kao rezultat, nekoliko visokorangiranih pojedinaca u Ministarstvu odbrane je u pritvoru i čeka sudski proces.
“Mislim da smo mi kao javnost već vakcinisani protiv tolerancije na korupciju. Kad je rat počeo 2014, tada nije bila nijedna agencija protiv korupcije i nisu sprovedene nikakve reforme. U međuvremenu smo prošli čitav jedan politički ciklus i imamo to loše iskustvo s pojedincima i političkim partijama koje se nisu ponašali u skladu s najvišim standardima. Od tada je prošlo mnogo vremena i sada imamo antikorupcijske institucije koje su nastale pod pritiskom građana. Sigurna sam da će takvih slučajeva biti i u budućnosti, ali odgovornost je na građanima”, kaže ona.
Slava Banik, načelnik Odjeljenja za digitalne usluge u Ministarstvu za digitalnu transformaciju Ukrajine, nam je rekao da je DiiA značajno unaprijedila transparentnost u Ukrajini i omogućila lakše otkrivanje korupcije.
“Ovaj sistem ima ogroman antikorupcijski efekt. Na primjer, svuda u svijetu je pitanje dobijanja građevinskih dozvola jedno od najkritičnijih korupcijskih područja. U Ukrajini je većina koraka koje morate proći u tom procesu automatizovana. Sve vaše dokumente softver procesuira automatski i ostavlja logove. To omogućava jednostavan uvid u sistem kako je procedura sprovedena”, kaže on. Ističe da je Ukrajina svoj digitalni administrativni sistem počela izvoziti u druge zemlje.
Zahvaljujući DiiA, kako kaže Melničenko, bilo je moguće digitalizovati imovinske kartone oko 700.000 javnih zvaničnika u Ukrajini.
“Svaki građanin je mogao vidjeti šta imaju zvaničnici i njihove porodice, supružnici, djeca i slično”, rekao je on.
Nakon februara 2022. godine, Ukrajina je djelimično zatvorila pristup javnosti ovim dokumentima, zbog sigurnosnih razloga i omogućila zvaničnicima da mogu da traže da se njihovi kartoni ne objavljuju. Kako je rekao Melničenko, postoji opasnost da podaci o članovima porodica visokih zvaničnika budu dostupni ruskim snagama, što bi predstavljalo bezbjednosni rizik. Jedna od primjedaba EU je potreba da se ova usluga ponovo učini dostupna javnosti kako je to bilo ranije.
“Stav naše agencije je da sistem treba da bude vraćen onako kako je bio prije februara 2022. godine i nastavićemo da zagovaramo da svi zvaničnici imaju obavezu da podnesu svoje imovinske kartone, uprkos suspenziji te obaveze. Ako se ne varam, do sada je oko 400.000 zvaničnika javno objavilo svoje imovinske kartone, uprkos tome što to više nije obaveza. Ovo pokazuje da su se ukrajinski zvaničnici navikli da svoje deklaracije objavljuju i da su svjesni zahtjeva javnosti za transparentnosti”, rekao je on. Kako je istakao, većina poslanika i ministara u Vladi Ukrajine odlučila je da iskoristi mogućnost javnog neobjavljivanja imovinskih kartona, navodeći sigurnosne razloge.
“Mi smo obavili čitav niz razgovora s javnim zvaničnicima i nadamo se i vjerujemo da će objavljivanje imovinskih kartona uskoro ponovo biti obaveza”, rekao je on.
