Iako u Bosni i Hercegovini postoji razočarenje što zemlja nije dobila datum za početak pregovora za članstvo u EU, a Ukrajina i Moldavija jesu, objektivno posmatranje pokazuje da su te zemlje ostvarile veći napredak.
Primjera radi, Ukrajina je od sedam uslova u potpunosti ili u najvećoj mjeri ispunila šest, koji se odnose na izbor sudija i tužilaca, integritet pravosuđa i usvajanje etičkih kriterijuma, u skladu s preporukama Venecijanske komisije.
U ovom dijelu preporuka Evropska komisija konstatuje da je do jula Ukrajina usvojila sve zakone koji regulišu kriterijume za izbor sudija u Ustavnom sudu na osnovu integriteta i profesionalnih kriterijuma u skladu s preporukama Venecijanske komisije.
Savjet sudija je imenovao svoje članove, a parlament je procedure za imenovanje pokrenuo na vrijeme. Za razliku od Ukrajine, BiH nije uspjela da u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije usvoji zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, niti da riješi pitanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. U uslovu koji se odnosi na borbu protiv visoke korupcije Ukrajina je ove godine pokrenula 82 optužnice protiv 203 osobe zbog visoke korupcije.
“Slučajevi koji su istraženi i presuđeni odnosili su se na istaknute visoke javne zvaničnike, uključujući bivše zamjenike ministara, bivše parlamentarce i visoke sudije, na primjer vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Za razliku od Ukrajine, u BiH i dalje nema pravosnažnih presuda, niti značajnijeg napretka u borbi protiv visoke korupcije, kao što građani mogu vidjeti iz svakodnevnih primjera. Hapšenje Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije i Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH, možda pokrene stvari s mrtve tačke i, poput Ukrajine, omogući da BiH demonstrira napredak.
Ukrajina je, za razliku od BiH, usvojila i preporuke FATF-a protiv pranja novca i značajno unaprijedila transparentnost javnih transakcija.
“Ukrajina je dodatno unaprijedila usklađivanje svog zakonodavstva protiv pranja novca sa standardima FATF-a. U oktobru 2023. Skupština je usvojila zakon kojim je uklonjeno trogodišnje vremensko ograničenje da bivši nosioci istaknutih javnih funkcija budu kvalifikovani kao politički izložene osobe”, stoji u izvještaju Komisije. Vlada je usvojila propise o registraciji i provjeri podataka o stvarnom vlasništvu, identifikaciji krajnjih stvarnih vlasnika i odgovornosti za prekršaje. U junu 2023. Ukrajina je ažurirala Akcioni plan za smanjenje uticaja oligarha, koji uključuje sistemske reforme u ključnim oblastima na koje utiču oligarški interesi. BiH je prošle sedmice uspjela usvojiti prijedlog zakona u vezi s pranjem novca, a sada ostaje da se vidi kada će reagovati parlament.
Šesti uslov za Ukrajinu odnosi se na usvajanje medijskog zakonodavstva u skladu s preporukama Evropske komisije, što je ispunjeno. Sljedeći korak koji EU traži od Ukrajine je ukidanje govora mržnje i praksu stavljanja ljudi na medijsku crnu listu, što EU ocjenjuje kao ozbiljan problem.
Slična je situacija i kada je Moldavija u pitanju, jer je EU zaključila da je ta zemlja ispunila čak šest od devet postavljenih uslova.
U slučaju BiH, prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, u decembru 2022. godine, EU je za otvaranje pregovora postavila, slično kao za Ukrajinu i Moldaviju, listu od devet koraka, koji su uključivali usvajanje izmjena zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, sudovima BiH i sukobu interesa, ali i osiguranje povoljnih uslova za rad medija. Kao osnovni razlozi za nedodjeljivanje početka pregovora navedeni su koraci koje je vlast Republike Srpske sprovela i koji se odnose na, kako ocjenjuju, osporavanje integriteta BiH, i stanje javnih sloboda i slobode govora.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da su Ukrajina i Moldavija s pravom dobile početak pregovora, a da je činjenica da BiH nije uradila dovoljno. On, međutim, za loš napredak u ispunjavanju kriterijuma u BiH dijelom krivi i samu EU.
“Za razliku od Ukrajine i Moldavije, pred BiH je postavljeno puno više uslova, uključujući i nekoliko ustavnih reformi i pitanja koja idu u srž samog dejtonskog okvira. Zatim, sve do sredine ljeta ove godine poruke iz svih krajeva EU bile su da se BiH ne treba žuriti, da otvaranje pregovora nije realno prije decembra 2026. i cilj EU je bio tek da se ima nešto bolji izvještaj. Dodatno, od ljeta, kada su neki dijelovi EU promijenili poziciju i krenuli da ciljaju decembar ove godine, i ispunjavanje dijela uslova, iz drugih dijelova EU krenuli su stizati signali obeshrabrivanja i poruke. Tako je otvaranje pregovora sa BiH završilo u Golemovom efektu, što je psihološki fenomen koji se često koristi u obrazovanju, a predstavlja oblik samoispunjavajućeg proročanstva”, smatra on.
