Manjak raspoloživog kadra trenutno je najizraženiji u uslužnim djelatnostima, naročito ugostiteljstvu jer se zahuktava ljetna sezona, sve je više posla i gostiju.
Tako u Banjaluci gotovo da nema restorana, kafića, poslastičarnice koji ovih dana putem društvenih mreža ne traže pojačanje, a pojedini šankerima nude početnu platu od 1.500 KM, što je za stotinak maraka više od prosječne zarade u Srpskoj.
Koliko se situacija mijenja, pokazuje i činjenica da su domaći ugostitelji do sada uglavnom za manjak radnika krivili konkurenciju s Jadrana, a sada prst krivice upiru i u svoje kolege u Srpskoj koje nisu poštovale zakon i prava zaposlenih, što je, kako tvrde, mnoge natjeralo da spakuju kofere i zauvijek odu sa ovih prostora.
OTIMAČINA
Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović za “Glas” priča da je veoma malo radnika koji uopšte žele da se bave ugostiteljskim poslom, a razlozi su brojni. Mnoge odbija rad u smjenama, mnogo posla u sezoni, ali i famozna isplata plata u kovertama kojoj pribjegava dio poslodavaca.
– Ugostitelji su došli dotle da su prinuđeni jedni drugima da “kradu” radnike, obećavajući malobrojnima koji nisu otišli čak i nerealne uslove. Onaj ko želi da opstane, mora naći radnika pošto-poto. Ranije smo crpjeli radnu snagu iz drugih sektora, ali sad i to ide teško. Svi čuvaju svoje ljude – priča Kurtinović.
Prema njegovim riječima, na sceni je sveopšta otimačina, što pokazuje i primjer da bankarski sektor povlači kadar iz ugostiteljstva.
– Onaj ko do sada nije vodio računa o svojim zaposlenima, ko nije pridavao značaj drugim pogodnostima, mimo plata, sada prosto gubi ljude. Bilo koji nezadovoljan radnik praktično je meta za poslodavce koji kubure s manjkom ljudi. Problem je što ide sezona godišnjih odmora i što su poslodavci svjesni da radnicima koji su ostali ovdje moraju obezbijediti slobodne dane. Ti ljudi su i ostali kako bi s porodicom mogli otići na odmor. A veliko je pitanje, u nedostatku kadra, kako obezbijediti te slobodne dane. Jedno vrzino kolo iz kojeg se ne vidi izlaz – kazuje Kurtinović i dodaje da su se radnici koji su ostali raditi u Srpskoj pokazali kao najveće patriote i mora se naći način da im se pomogne.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić ističe da su najtraženiji radnici upravo u onim zanimanjima gdje je došlo do odliva radne snage u zemlje okruženja i na tržište EU.
– Vlasnici kafića se prilagođavaju zahtjevima tržišta i moraju platiti iznos za koji su radnici spremni da rade, ne mogu manje. To je prosto takav trend koji je praćen rastom cijena usluga. S druge strane, u prva četiri mjeseca imamo pad industrijske proizvodnje koji je prouzrokovan smanjenom tražnjom na zapadu i u skladu s tim dolazi do djelimičnog smanjenja zaposlenosti u pojedinim industrijskim granama, gdje takođe dolazi do rasta plata uprkos otežanim uslovima poslovanja, jer prosto moraju sačuvati stručni kadar – kazao je Račić.
Očekivanja su, navodi Račić, da će u drugoj polovini godine doći do oporavka tražnje na zapadnom tržištu.
– Najrazvijenije zemlje pokušavaju oživjeti tražnju, da se na neki način pokrene potrošnja, pogotovo u Njemačkoj, Austriji i Italiji, što bi za našu industriju i prerađivački sektor značilo oporavak – dodao je Račić.
PRIVREDNI MODEL
Ekonomista Marko Đogo za “Glas” kaže da se u Srpskoj godinama, praktično od rata pa naovamo, privredni razvoj forsira kroz uslužne djetalnosti.
– Prikupljanje poreza i kompletan privredni model se bazira na potrošnji, koja je vezana za usluge. Nismo ni pokušali graditi ekonomiju koja bi bila bazirana na znanju i proizvodnji. Vrsta usluga koja se kod nas nudi i traži pokazuje da smo odustali od vlastite industrijalizacije – pojasnio je Đogo.
Može se očekivati, kaže Đogo, da se migracije iz zemlje nastave, ali nešto blažim tempom.
– Motiv za odlazak se nije smanjio kod ljudi, ali se smanjio “bazen” radne snage u BiH. Već je toliko ljudi otišlo, plate su i ovdje nešto porasle, tako da je prosto nemoguće da se odliv nastavi u obimu koji smo gledali do perioda prije pandemije virusa korona koja je napravila prekretnicu. Vidljivo je da se uslužni sektori ne mogu više podmiriti domaćim kadrom i vrlo izgledno je da će i kod nas za koju godinu konobari biti iz Azije – dodao je Đogo.
Da je situacija na tržištu rada složena, pokazuje i nedavna analiza vodećeg portala za zapošljavanje u BiH.
Prema istraživanju portala MojPosao.ba, lani su objavljena ukupno 12.094 oglasa za posao, putem kojih je oglašeno 26.738 radnih mjesta. U poređenju s 2012. godinom, bilježi se pad u broju oglasa od 13 odsto.
Zanimljivo je da je potražnja za radnicima u IT sektoru pala pa se nije našla ni među deset najviše oglašenih kategorija poslova, za razliku od 2022. godine, kada se nalazila na osmom mjestu.
Najveći porast potražnje za radnicima zabilježen je u kategoriji transporta, skladištenja i logistike, proizvodnji, ali i, neočekivano, u kategoriji ekonomija, finansije i računovodstvo.
– Na prvom mjestu liste najtraženijih zanimanja lani su bili agenti u kol-centru, a slijede trgovci, komercijalisti, vozači i skladištari. Na šestom mjestu najtraženijih su radnici u proizvodnji, a u stopu ih prate konobari, voditelji prodaje, knjigovođe te medicinske sestre – navodi se u analizi portala MojPosao.ba.
S druge strane, analiza je pokazala da su Njemačka i Austrija povećale potražnju za radnicima iz BiH, a i one najviše traže ugostitelje i vozače.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, na biroima širom Srpske krajem aprila ove godine bez posla je bilo 57.349 ljudi.
VASPITAČI
Usljed otvaranja većeg broja privatnih predškolskih ustanova na domaćem tržištu rada došlo je i do manjka vaspitača pa su tako pojedini vrtići prethodnih dana najavili da podižu cijenu usluga upravo zbog nedostatka kvalifikovanog kadra.
– Na evidenciji nezaposlenih zaključno sa 30. aprilom ove godine u okviru sedmog stepena stručne spreme (VSS) evidentirano je 111 vaspitača, dok ih je u istom periodu lani bilo 151. Poslodavci su za prva četiri mjeseca ove godine podnijeli 101 prijavu kojom su iskazali potrebe za radnicima sa zanimanjem vaspitač u vrtiću, od čega najviše u banjalučkoj filijali, i to 52 prijave. U istom periodu zaposlili su 33 lica pomenutog zanimanja – rekli su u Zavodu za zapošljavanje RS i dodali da su tokom prošle godine poslodavci iskazali interes za 321 vaspitačem, dok je sa evidencije biroa zaposleno 135 radnika tog zanimanja.
