Iako je delegacija Bosne i Hercegovine u Brisel otputovala sa usaglašenim stavovima dogovorenim putem mehanizma koordinacije, nakon sastanka sa evropskim i zvaničnicima Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, evidentno je da u BiH u ovom trenutku ne postoji ni minimum saglasnosti, što potvrđuje i činjenica da delegacija BiH nije uspjela usaglasiti zajedničku izjavu.
Očekivano, Zukan Helez, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i član delegacije BiH, pričao je o “secesionističkom djelovanju” Republike Srpske i njene Narodne skupštine, sa čim se, naravno, nije složio Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i takođe član delegacije BiH.
Koliko je sastanak u Briselu bio uspješan i usaglašen govori i činjenica da su od tri člana delegacije BiH došle tri potpuno različite izjave, i čak dva saopštenja, jedno iz Savjeta ministara BiH, a drugo iz Ministarstva odbrane BiH.
Dok su Helez i Košarac pričali svoje priče, Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, govorila je o maksimalnoj angažovanosti institucija BiH nadležnih za pitanje evropskih integracija.
Ona je rekla da evropski put BiH nema alternativu, te da svi nivoi vlasti aktivno sprovode reforme kako bi ubrzali proces integracija, te da očekuje da BiH do kraja 2023. godine otvori pregovore o članstvu.
Na kraju, nakon sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje BiH – EU na kome se razgovaralo o stanju odnosa u okviru procesa stabilizacije i pristupanja, Krišto je izrazila žaljenje što nije bilo zajedničke izjave BiH i EU sa tog sastanka.
“Ne vidim razlog, ali nismo imali saglasnost jednog člana između nas da tu izjavu izglasamo. To je izjava koju mi usaglašavamo između nas sa EU. Znači, ona ne zavisi samo od naše saglasnosti. Međutim, kako nije bilo razumijevanja sa ove strane, svakako ne možemo uticati na stavove EU koji se odnose na proces integrisanja kada je u pitanju BiH”, rekla je Krišto.
S druge strane, Košarac je kazao da nije bilo potrebe za zajedničkom izjavom, naročito onom u kojoj će Republika Srpska biti okvalifikovana kao krivac za određene procese.
On je rekao da su, umjesto razgovora i dogovora o izlasku iz krize, politički subjekti iz Sarajeva po ustaljenoj matrici, bez ikakvih dokaza i kredibilnih stavova, došli da kritikuju političko rukovodstvo Republike Srpske.
“Zbog takvih stavova, koji su, nažalost, preneseni i na predstavnike evropskih institucija, postojala potreba da dođe do zajedničke izjave. Bilo kakva zajednička izjava gdje se Republika Srpska dovodi u negativan kontekst je neprihvatljiva i naše stajalište je bilo potpuno opravdano”, kazao je Košarac.
Nakon sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekao je da očekuje da BiH iskoristi ovaj momenat i napreduje kroz reforme.
Takođe, pohvalio je i “napore Savjeta ministara BiH”, te da je vidljivo da se radi na unapređenju spoljne i bezbjednosne politike.
Ipak, Borel se dotakao i “ozbiljnih izazova”, istakavši da osuđuje secesionističke izjave, pozivajući “one” da se uzdrže od retorike i postupaka podjele, te da potkopavanje ustavnog poretka mora odmah da se završi, jer ako se nastavi, “moglo bi imati ozbiljne posljedice”.
Iako su svi protumačili da se to odnosi na Republiku Srpsku i njene lidere, kasnije je Borel rekao da nije pomenuo Republiku Srpsku već se time “obraćao svima”.
“Ja nisam rekao A ili B, obratio sam se svima. Kada sam rekao da osuđujem neodgovorne secesionističke izjave, svi će shvatiti na koga se to odnosi. Kada sam pozvao sve da se uzdrže od retorike i postupaka podjela, ja nijednom nisam rekao Republika Srpska”, kazao je on odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše rečenicu da će “Republika Srpska snositi posljedice zbog svoje retorike podjele”.
