Arnaut je, naime, ponovio dopunsko pitanje iz jula 2020. godine, odnosno treću po redu urgenciju za dostavljanje dodatnih informacija nakon što je određene podatke dobio godinu ranije. Riječ o zahtjevu za podacima koji se odnose na izvještaje o računima po osnovu hrane i pića u ambasadama u Beču, Berlinu i Bernu. Pitao je zbog čega u ta tri slučaja, a posebno za Beč i Berlin, uz račune nikada nisu dostavljena akta u vezi sa opravdanošću troškova, uzimajući u obzir instrukciju MIP-a da za svaki račun treba opravdanje poslovnog događaja, potpis ovlašćenog lica i spisak gostiju, a kod organizovanja prijema detaljan izvještaj.
– Zbog čega MIP toleriše praksu navedene dvije ambasade po kojoj računi za reprezentaciju – i pored enormnih iznosa, samo sadrže potpis ambasadora – upitao je Arnaut, dodavši da nema odgovora po kojem osnovu je MIP odobrio račun ambasadora Kemala Kozarića i u Sarajevu iz februara 2019. “težak” 370 KM na kojem su “kolačići u kajmaku” i druge delicije, bez elemenata opravdanosti i spiska gostiju.
Arnaut je naveo i pitanja postavljena u septembru 2020. godine kroz koja je tragao za odgovorima o mjesečnim finansijskim izvještajima za Ambasadu u Beču od aprila 2019. do avgusta prošle godine. Ponovio je i pitanja koja je takođe uputio Turkovićevoj o novcu koje je MIP potrošio za korišćenje VIP salona na aerodromima u BiH i inostranstvu od januara 2015. do kraja septembra 2020. Tražio je i odgovor zbog čega Međunarodna komisija za vrijednosne papire od 2017. u jednoj rubrici piše i entitet Republika Srpska, umjesto BiH te da li je MIP na to reagovao, zatražio i dopis koji je od visokog predstavnika, odnosno OHR-a u septembru došao i Turkovićevoj kao zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara u vezi sa zakazivanjem sjednice Savjeta. Urgentno je ponovo zatražio odgovore i na pitanja zbog čega u mandatu Turkovićeve na čelu MIP-a nijedna zemlja u svijetu nije ukinula vize za državljane BiH. Kao primjer je naveo još jedno pitanje.
– Zbog čega BiH pristaje na ponižavajući i diskriminatorski tretman određenih bliskoistočnih i južnoafričkih zemalja koje traže vize građanima BiH, ali ne traže za druge evropske države, uključujući i one koje nisu članice EU – pitao je Arnaut, koji je tražio i detalje o granici između BiH i Hrvatske na području Bihaća.
Sagovornik “Glasa Srpske” upućen u rad MIP-a i Turkovićeve naglašava da ni ne čudi potez Arnauta te naglašava da se i u samom Parlamentu može često čuti da Turkovićeva radi samo ono što dođe kao naređenje od lidera SDA Bakira Izetbegovića. Za tekuće izdatke u MIP-u samo lani je potrošeno više od 48 miliona KM.
