Iako izmijenjeni Zakon o unutrašnjoj trgovini u Federaiji Bosne i Hercegovine nije stupio na snagu, mnoge trgovačke radnje u Sarajevu su ovim danom zatvorene.
Šetnjom Sarajevom može se uočiti da brojni dućani, pekarski lanci, prodavnice različite robe drže nedjeljom katance na vratima, iako u vrijeme špice turističke sezone grad vrvi od posjetilaca. Na ovaj način neradna nedjelja zaživljava silom okolnosti, jer se prodajni objekti suočavaju sa odlivom radne snage i teško mogu osigurati smjene i slobodan dan za radnike.
Nakon što su ugostiteljski objekti počeli ukidati radnu nedjelju, pa i u potpunosti zatvarati objekte za vrijeme godišnjih odmora, sada to čine i trgovine.
Natpis “Ne radimo nedjeljom” odnedavno stoji na Mercatorovoj trgovini u ulici Trg nezavisnosti, pa je trend izgleda pogodio i velike tržne lance.
Očekuje se da će zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH, koji predviđa neradnu nedjelju, biti u parlamentarnoj proceduri u oktobru ove godine.
– Mi očekujemo do početka septembra da Federalno ministarstvo trgovine odradi svoj dio posla, kako bi ovaj zakon išao u dalju proceduru u septembru, i evo, ja očekujem negdje oktobar da bude mjesec kada bi taj zakon trebao da dođe na dnevni red oba doma Parlamentarne skupštine – najavio je nedavno ministar Amir Hasičević.
Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini Federaciji BiH, koji predviđa neradnu nedjelju, Vlada Federacije BiH usvojila je u decembru 2023. godine. Nakon toga, u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Nacrt zakona usvojen je krajem aprila ove godine, dok je u Domu naroda usvojen sredinom maja.
Mišljenja o neradnoj nedjelji su oprečna. Dok je radnici i poslodavci podržavaju postoje i oponentni stavovi. Poslanik u Predstavničkom domu FBiH Admir Čavalić mišljenja je da zabrana rada nedjeljom vodi kršenju prava radnika i da su zakon “izlobirale pojedine grupe s ciljem lične koristi”, pomenuvši pritom velike trgovinske lance, naftne kompanije te religijske zajednice.
– Zakon se odnosi na par desetina radnika koji će svejedno nedjeljom moći raditi u skladištu, čistiti objekte i slično ili, pak, praviti hljeb u pekari, raditi u kladionici, u dragstoru 24 sata i bilo gdje drugo, ali ne i na kasi u trgovini. (…) Takođe, tu su i neki drugi specijalni lobiji poput naftnog, ali i predstavnika određenih religijskih organizacija koji bi da zakonima narušavaju sekularni karakter naše zemlje. “Ženi je mjesto kod kuće nedjeljom”, javljali su mi direktnim porukama patrijarhalni aktivisti proteklih par mjeseci. Ministarstvo je uslišilo njihove molitve – kazao je Čavalić.
Neradna nedjelja već neko vrijeme postoji u nekoliko lokalnih zajednica, ali javljaju se i glasovi koji su protiv njenog uvođenja. U opštini Sanski Most su 2021 godine uveli neradnu nedjelju, ali su godinu dana nakon toga odluku poništili.
U Mostaru su nedavno izmijenili odluku o neradnoj nedjelji i nakon apela omogućili rad prodavcima suvenira u staroj jezgri grada. Mnogi nisu zadovoljni zbog zatvorenih prodavnica nedjeljom u ovom gradu, posebno zbog brojnih turista, jer na ovaj način gube prihod.
Podsjećamo,izmjenama Zakona predviđeno je da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje. Takođe, propisano je da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.
Međutim, Vlada FBiH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu. Spomenute odredbe ne odnose se na cvjećare, pekare, suvenirnice te objekte tradicionalnih i starih zanata, kao ni na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su dio željezničkih i autobuskih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela te prostora kulturnih i vjerskih objekata, kao i muzeja, grobalja i parkova prirode, prenosi Indikator.
