Početna Najnovije Novosti Društvo

Tragom informacija Obrajana: Cifre u BiH ogromne, gdje nestaje novac

Džejms Obrajan, pomoćnik američkog državnog sekretara, tokom obraćanja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, skrenuo je pažnju građanima BiH na to kako njihova država prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću BDP-a u svijetu.

S ovom konstatacijom Obrajan je podsjetio da plaćaju visoke poreze i raznorazne namete, a da vlasti u BiH ne ulažu taj novac u infrastrukturu i usluge koje bi trebale poboljšati život sviju nas nego novac završava u privatnim džepovima, piše “Raport.ba”.

“BiH prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću u BDP-u u svijetu. Brojne su studije, jedna za drugom, pokazale da se bh. ekonomija guši pod teretom političke nestabilnosti. Teško je ne primijetiti da dok se većina građana bori da sastavi kraj s krajem, neki politički lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji. Umjesto da se njime finansiraju kvalitetne javne usluge, novac nestaje u privatnim džepovima ili se koristi za održavanje velikih mreža političke podrške”, kazao je Obrajan.

U prilog ovoj tvrdnji ide i podatak da je Uprava za indirektno oporezivanje BiH u januaru 2024. godine prikupila 869 miliona KM indirektnih poreza, što je za 68 miliona KM i više u odnosu na januar 2023. godine kada je prikupljen 801 million KM. Treba reći i da je UIO u prošloj godini ukupno prikupila oko 10 milijardi KM od indirektnih poreza.

Iako se BiH po zvaničnim statistikama svrstava u jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi, kada pogledamo brojke, ova ocjena se odnosi isključivo na građane koji poštenim radom, za koji su nedovoljno plaćeni, zarađuju svoje plate i jedva sastavljaju kraj s krajem.

I suprotno u BiH uvriježenoj pošalici da pare nisu problem, jer para nema u stvari tačnije je reći pare nisu problem, para ima, samo što ih vlasti troše netransparento.

U prilog tome govori podatak da ukupan budžet BiH, entiteta FBiH i RS, te deset kantona u Federaciji i Brčko distriktu premašuje 16 milijardi KM! Ova cifra je i veća ako joj se dodaju iznosi budžeta za više od 140 gradova i opština u BiH.

Podsjećamo da je budžet BiH godinama oko milijardu KM, da se budžet FBiH posljednjih godina mjeri iznosima između oko pet i sedam milijardi, da je budžet entiteta RS u prosjeku više od pet milijardi, da budžet Brčko distrikta premašuje 300 miliona KM, te da deset kantona u ukupnom iznosu raspolaže ukupno s još nekoliko milijardi, jer onaj Kantona Sarajevo premašuje milijardu, Tuzlanskog kantona se kreće u iznosu od oko 600 miliona KM, ZDK više od 500 miliona KM, USK, HNK i SBK premašuje pojedinačno po 300 miliona KM, dok Livanjski i Zapadnohercegovački kantoni imaju budžete u iznosima do 200 miliona KM, a u Posavskom kantonu i BPK-a budžeti su ispod 100 miliona.

Birokratska aždaja proguta više od šest milijardi godišnje

Ako znamo da prema posljednjem popisu stanovništva u BiH živi oko tri i po miliona stanovnika i imajući u vidu površinu zemlje, te s obzirom na brojne međunarodne donacije i kredite koji su takođe u opticaju, jasno je da kada bi od poreskih obveznika prikupljenje milijarde i drugi novac bili usmjeravani u prave svrhe da bi građani BiH živjeli po standardima po kojima žive građani EU.

Nažalost, građani BiH imaju najlošije, a najskuplje zdravstvene usluge, žive u gradovima sa najzagađenijim vazduhom voze se najlošijim cestama, žrtve su nesposobnog sistema zbog loših mnogih brojnih drugih usluga…

Obrjan je kazao da javni sektor osigurava 44 odsto svih formalnih radnih mjesta u BiH, što predstavlja jednu od najvećih brojki u Evropi.

“Zaposleni u javnom sektoru ili oni koji se oslanjaju na njega očekujući ugovore sa vladinim tijelima postaju dužnici političkih lidera i političkih stranaka. Ishod toga je da građani BiH jesu u situaciji u kojoj su i njihova politička i ekonomska sloboda ograničene, jer odluke donose politički lideri koji nisu zainteresovani za promjene neophodne da bi se ljudima za koje tvrde da ih predstavljaju pomoglo ili da bi BiH napredovala u procesu euroatlantskih integracija”, rekao je.

Obrajan nas je u stvari podsjetio da je u BiH zapošljavanje u javnom sektoru problematično i s aspekta “zarobljene države” koju kao taoca drže vladajuće politike, upravo preko svojih ljudi i kadrova koje zapošljavaju u institucije. Takvi kadrovi najčešće posao dobijaju zbog podobnosti, a ne sposobnosti što zemlji nanosi višestruku i nepopravljivu štetu.

U institucijama, na svim nivoima u BiH zaposleno je oko 150.000 ljudi i to ne računajući zaposlene u različitim fondacijama, agencijama i javnim preduzećima! Tako je, naprimjer, u državnim institucijama zaposleno oko 23.000 službenika, na nivou FBiH oko 70.000, u RS oko 55.000 i Distriktu Brčko oko 3.000.

Većina njih je glasačko tijelo političkih partija koje su ih zapošljavale, a ta armija glasača se povećava ako se zna da na taj način zaposleni moraju osigurati da će i članovi njihovih porodica glasati za određenu stranku.

Prema podacima od prije nekoliko godina iz budžeta na svim nivoima za plaće, naknade i materijalne troškove uposlenika u institucijama na svim nivoima u BiH izdvajano je oko šest milijardi maraka.

Tako je, naprimjer, u državnim institucijama zaposleno oko 23.000 službenika, na nivou FBiH oko 70.000, u RS oko 55.000 i Distriktu Brčko oko 3.000.

Ovo je samo dio podataka proizašlih iz poruka koje je Obrajan poslao bh. političarima, ali i građanima BiH koji podijeljeni po nacionalnim i političkim linijama, od zaglušujuće buke i magle koju stvaraju političari međusobnim, prividnim svađama, u stvari ne vide da su žrtve korupcije, manipulacije i prevara.

Podijeli