Da lider SDA Bakir Izetbegović nije odavno zatvorio svaku mogućnost izborne reforme u BiH, čime bi se odustalo od nastavka daljnjeg diskriminisanja Hrvata, ali i Jevreja i Roma, i te razgovore namjerno odugovlačio kako bi propali stalnim iznošenjem novih zahtjeva, prije više od mjesec dana u Briselu bi se dogodili razgovori domaćih političara na visokom nivou.
A tamo su, na inicijativu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kako ekskluzivno saznaje Večerni list, bili spremni posredovati između Hrvata i Bošnjaka predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen te čak francuski predsjednik Emanuel Makron, kako bi se postigao dogovor o izbornoj reformi, zemlja dobila zeleno svjetlo za kandidacijski status s EU te izbjegla kriza nakon održavanja izbora, s obzirom na to da je gotovo sigurno da će se problematizovati način izbora poslanika za federalni Dom naroda te izbor člana Predsjedništva BiH.
Zalaganje za ravnopravnost
Takvu ponudu odbio Bakir Izetbegović, što nije javno najavio, ali sada je i javno poručio kako će odbiti bilo kakav pokušaj čak i uprkos tome što se očekuje dolazak visokog evropskog zvaničnika, ali i svojevrsnom apelu koji je ponovno potaknuo premijer Plenković. Vitalna važnost na jučerašnjem obraćanju, govoreći u kontekstu evrointegracija i iskušenja s kojima se suočava Evropska unija, Plenković je u Zagrebu istaknuo kako je za Hrvatsku važno da je značajno mjesto u Konferenciji dobila i politika proširenja Evropske unije na jugoistok Evrope, a posebno na BiH.
– BiH je od vitalne važnosti za Hrvatsku, a posebno Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda koji, nažalost, na temelju postojećeg Izbornog zakona to pravo ne može realizovati pravično – rekao je Plenković.
Poručio je da će se Zagreb i dalje zalagati za ravnopravnost sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini, kao i za promjene Izbornog zakona koji neće dovesti do situacije u kojoj su Hrvati preglasani izbornim inženjeringom i gdje iz položaja žrtve mogu postati krivci kada dignu glas.
– To je nedopustivo i zato su naši argumenti, uvijek u jednoj saradnoj metodi, metodi argumenata, tumačenja i komunikacije bili na strani onih čija prava objektivno po postojećim zakonskim propisima nisu jednaka s drugima. Tu posebno mislim na teritoriju Federacije BiH – kazao je Plenković.
Juče je Kancelarija Ursule fon der Lejen opovrgnuo kako će predsjednica Evropske komisije posjetiti BiH kako bi potaknula eventualno postizanje dogovora o izbornoj reformi ili čak “primirju” koje bi vrijedilo za sljedeće izbore na kojima Bošnjaci ne bi Hrvatima birali predstavnike. Međutim, već unaprijed ta bi se operacija mogla ocijeniti propalom upravo zbog stava Izetbegovića koji zapravo potvrđuje kako je postao ključni problem koji bi bilo važno zaobići kako bi se postigao bilo kakav dogovor.
Ali, s obzirom na njegov sadašnji politički potencijal, ali i javnost koju je uvjerio kako je na braniku “BiH”, to je zapravo krajnje nerealno očekivati.
– Mislim da će pod uticajem Andreja Plenkovića, koji ima dobre veze i prijatelje u EU, jedan od visokorangiranih doći kako bi još jedanput razgovarao. Naravno, uzalud – kazao je Izetbegović okrivljujući za stanje, u kojem su odnosi u BiH temeljno pokvareni, predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića.
Njemu je još jednom prebacio saradnju sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, za kojeg kaže kako ne prestaje prijetiti otcijepanjem BiH te da radi protivustavne stvari i vrijeđa.
– Ići u Banjaluku, reći čuvajte Republiku Srpske, okretati se protiv zakona koji je nametnuo Valentin Incko – to je za nas stavljanje soli na ranu. Nije to trebalo raditi i trebaće vremena da napravimo atmosferu u kojoj mogu proći jedan izborni zakon i njegove izmjene – poručio je Izetbegović Čoviću.
