Nekadašnji raj za jugoslovensku elitu na jugu Hrvatske danas se raspada, zarastao u bršljan i korov.
Nalazi se na prekrasnoj plaži, devastiran i opljačkan.
Svega pet kilometara istočno od Dubrovnika nalazi se prekrasna plaža Kupari. Istoimeno mjesto u Župi dubrovačkoj, osim po kristalno čistom moru, poznato je i po ogromnom turističkom kompleksu koji je devastiram u ratu devedesetih godina prošlog vijeka.
Iako okružena ruševinama, ova plaža i prirodne ljepote u njenoj okolici apsolutni su hit među turistima, stoga ne čudi što ju je prestižni britanski časopis Rough Guides uvrstio među deset najljepših na cijeloj hrvatskoj obali.
Kompleks Kupari jedan je od najdevastiranijih turističkih projekata na hrvatskoj obali, star više od 100 godina, a ovo je njegova nesretna priča.
Kupari, koji su ime dobili po “Kuparici”, fabrici u kojoj se proizvodio crijep (ili kupa, kako ga zovu lokalci), najstarije su turističko mjesto u Župi dubrovačkoj, a prvi hotel ondje je izgrađen davne 1920. godine.
Parkovi, šetališta, sportski tereni – svi preduslovi za stvaranje rajskog ljetovališta za elitu bili su ispunjeni, a pravi turistički procvat Kupari su doživjeli u drugoj polovini 20. vijeka.
Tad je, naime, izgrađen kompleks koji je bio pod upravom Jugoslavenske narodne armije, a sastojao se od šest hotela – Mladosti, Granda, Goričine, Pelegrina, Kupara i Galeba. No najveća atrakcija u kompleksu svakako je bila Titova vila, u kojoj je maršal Josip Broz Tito ugostio brojne svjetske čelnike.
U neposrednoj blizini spomenute vile nalazila se i nudistička plaža, na kojoj se i dan-danas mnogi kupaju goli, piše Putni kofer,prenosi Biznis.info.
O hotelima u Kuparima u više navrata pisali su i brojni svjetski mediji, a britanski Daily Mail svojedobno ih je nazvao “zaboravljenim dalmatinskim rajem, danas zaraslim u bršljan i korov, s tek pokojim znatiželjnim izletnikom”.
Ondje je prije rata ljetovala jugoslovenska vojna elita sa svojim porodicama. Bilo je i slobodnih mjesta za civile, ali ona su im bila dostupna samo ako su imali čvrste vojne veze.
“Kad je izbio rat, Jugoslavenska narodna armija bombardovala je vlastiti projekt u pokušaju da odande istjera hrvatske vojnike”, pisao je Daily Mail.
Nakon rata, napola razrušene hotele koristila je Hrvatska vojska, a kad se početkom 2000-tih povukla iz Kupara, kompleks je počeo propadati. Uslijedila je sramotna “krađa vijeka”. Opljačkano je apsolutno sve.
Nekadašnja JNA u blizini Kupara imala je i svoju kasarnu, a njihovi bunkeri te skloništa i danas su vidljivi s morske strane, zaplivate li zapadno od ove rajske plaže.
U “Titove Havaje” dolazili su i Elizabeth Tejlor i Ričard Barton.
Iz današnje perspektive možda zvuči nestvarno, ali ondje su nekada bili autokamp za čak 4.500 gostiju. Kao i apoteka, ambulanta, pošta, kuglana, olimpijski bazen u zatvorenom, plesna dvorana, fudbalski i teniski tereni…
Većina hotela bila je obložena veličanstvenim, bijelim bračkim kamenom.
S obzirom na to da je kompleks bio vojno odmaralište, uvaženi gosti ondje su dolazili isključivo na Titov poziv, a nerijetko su ih zabavljali popularni pjevači i bendovi iz bivše Jugoslavije. Hotele su međusobno povezivale šetnice skrivene u gustoj borovoj šumi, a atmosferi pravog morskog raja doprinosile su i impresivne palme. Nije ni čudo što su Kupare zvali “Titovim Havajima”.
Nažalost, danas se uglavnom spominju u kontekstu “plaže napuštenih hotela”.
Ali, situacija bi se, čini se, uskoro mogla okrenuti nabolje. Naime, cijenjeni interdisciplinarni arhitektonski ured 3LHD napravio je projekt rekonstrukcije pet istorijskih hotela u jedinstven turistički kompleks s otprilike 400 kreveta. Prema njihovoj zamisli, postojeće hotelske strukture biće renovirane prema visokim standardima, s hotelom od pet zvjezdica s jedne strane te 32 apartmana i četiri vile s druge.
Kako je najavljeno, gosti će imati pristup plaži, ali i nizu bazena sa sunčalištima, kabinskim kućicama, zonama za vodene sportove te paviljonima za hranu i piće. Osim toga, obnovljeni jedriličarski klub/restoran trebao bi biti glavna tačka nove marine. Sad samo preostaje da tu odličnu ideju isprate i zainteresirani investitori.
