Pravni osnov za donošenje zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske predstavlja Ustav Republike Srpske i zaključci Narodne skupštine iz februara 2004. godine, kojima je data uslovna saglasnost Vladi Srpske za potpisivanje Sporazuma o formiranju VSTS BiH.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Igor Žunić objašnjava za Glas Srpske da je republički parlament, u kojem su većinu imali SDS i PDP, u februaru 2004. godine dao saglasnost Vladi Srpske, na čijem čelu je bio PDP-ov Dragan Mikerević, da zaključi Sporazum o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje VSTS BiH.
Žunić kaže da je NSRS u tim zaključcima obavezala Vladu i predstavnike Srpske u Parlamentu BiH da se prilikom izrade Zakona o VSTS BiH zalažu za to da se u zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaj Republike Srpske.
– To je podrazumijevalo formiranje podsavjeta sa jasno definisanom ulogom i procedurom rada u odnosu na VSTS BiH, kao i da sjedište te institucije bude u tadašnjem Srpskom Sarajevu, odnosno danas Istočnom Sarajevu. Kao što znamo, nijedna od te dvije stvari nije urađena, tako da to danas služi kao osnov za usvajanje zakona o VSTS RS – kaže Žunić.
On ističe da je tada usvojen zaključak koji kaže da će, “ukoliko suština prijedloga NSRS ne bude sadržana u Prijedlogu zakona o VSTS BiH, Narodna skupština povući svoju saglasnost na sporazum na isti način kako je i dala”.
– Zakon o VSTS RS praktično je bio na čekanju 18 godina i sada je upućen republičkom parlamentu na usvajanje – kaže Žunić.
On ističe da navodi iz SDA da se radi o napadu na ustavnopravni poredak BiH ne zaslužuju komentar, jer je, kako kaže, bespredmetno komentarisati one koji “svoju voljenu državu brane zazivajući strani intervencionizam i sankcije”.
Potpredsjednik republičkog parlamenta i funkcioner Ujedinjene Srpske Milan Petković kaže da niko ne može da kaže da NSRS po ovom pitanju radi bilo šta mimo Ustava, zakona i svoje nadležnosti.
– Jedan od zaključaka NSRS iz februara 2004. godine, kojim je data saglasnost za kasnije formiranje VSTS BiH, bio je da njegovo sjedište bude u Srpskom Sarajevu. Da li je to ispoštovano? Nije. Da li je NSRS usvojila zaključak da će povući saglasnost na sporazum ako ne budu ispoštovani njeni prijedlozi? Jeste. Dakle, mi danas ne radimo ništa drugo nego postupamo po zaključcima najstarije institucije Republike Srpske – kaže Petković, dodajući da se politika SDA odavno svela samo na neosnovane optužbe za napad na ustavni poredak BiH.
Sa druge strane, SDA je juče saopštila da saglasnost Vlade RS na Nacrt zakona o VSTS RS predstavlja do sada najozbiljniji napad na ustavno-pravni poredak BiH.
– Ukoliko NSRS usvoji ovaj zakon, SDA će putem ovlaštenih predlagača uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH i osporiti ustavnost tog zakona – saopštili su iz SDA.
Ova stranka je pozvala pravosudne institucije BiH da što prije “procesuiraju sve odgovorne za ovaj napad”.
– Dok nešto blažom retorikom pokušava odobrovoljiti međunarodne predstavnike, Dodik i SNSD istovremeno nastavljaju sa separatističkim potezima, kojima se konačno mora stati u kraj. Od SAD očekujemo da prošire i konkretizuju započete, a od zemalja EU da se pridruže sankcijama – naveli su iz SDA.
Članovi
Nacrt zakona o VSTS RS, koji bi 8. februara trebalo da se nađe na dnevnom redu NSRS, između ostalog, predviđa da VSTS ima 11 članova. Po četiri člana birale bi sudije i tužioci iz svojih redova, a preostala tri člana birali bi Vlada, Narodna skupština i Advokatska komora RS. Nacrtom se predviđa da će zakon stupiti na snagu godinu dana nakon objavljivanja u “Službenom glasniku RS”, uz obrazloženje da je toliko vremena potrebno da se obezbijede prostorni, materijalni, tehnički i kadrovski uslovi.
