U državu Togo otišla su vozila, a u Tanzaniju električne mašine, dok je u Surinamu završio dio namještaja proizvedenog u domaćim fabrikama.
BiH je u Somaliju izvezla hemijske i farmaceutske proizvode, u Panamu obuću i mašine, u Namibiju alate, a u Obalu Slonovače meso vrijedno oko 156.000 maraka.
Od januara do kraja jula ove godine u Šri Lanci je završio papir iz BiH vrijednosti 5,1 milion maraka, dok je iz te zemlje u BiH stigla kafa i čaj vrijednosti nešto više od 127.000 maraka.
Sa druge strane, sa dalekih destinacija u BiH je stizalo svega, od sjemena iz Urugvaja, pamuka iz Uzbekistana, do mesnih prerađevina iz Vijetnama.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe za “Glas Srpske” da je svaki oblik spoljnotrgovinske razmjene bitan i koristan za privrednike u BiH.
– To što ostvarujemo izvoz i uvoz sa dalekim destinacijama pokazuje da smo vješti i sposobni da sa njima sarađujemo, čak i ako su količine male, to je dobar početak. Veoma je važno uspostaviti prve kontakte, a kasnije sve ide lakše – rekao je Pavlović.
Naglasio je da podaci o robnoj razmjeni sa najudaljenijim zemljama pokazuju stepen vitalnosti poslovnih ljudi u BiH.
– Problem jeste to što tu aktivnost ne prate diplomatsko-konzularna predstavništva (DKP), niti Ministarstvo spoljnih poslova BiH na čelu sa ministarkom Biserom Turković, koja ne razumije da je DKP mrežu potrebno koristiti za razvoj poslovnih odnosa, a ne samo za uhljebljenje partijskih ljudi – upozorio je Pavlović.
Bez razmjene
Podaci na stranici Spoljnotrgovinske komore BiH, pokazuju da sa pojedinim zemljama BiH ostvaruje izvoz, ali nema uvoza. Osim toga, sa zemljama poput Madagaskara, Bahama, Tadžikistana, Venecuele i Zambije BiH uopšte ne posluje.
