Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je promijenjena cijena rada za zaposlene u institucijama BiH, ali ne i koeficijenti, te očekuje da stručne službe i sindikati naprave novi zakon o platama u institucijama BiH koji će biti pravedniji i otkloniti veliku disproporciju.
Tegeltija je rekao da je aktuelan zakon iz 2007. godine i da je formirana radna grupa koja će sa sindikatom državnih službenika da pripremi novi kojim bi bili korigovani koeficijenti.
On je istakao da je bio iznenađen kada je došao na funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara, kada je vidio da postoji velika disproporcija između prvog rukovodioca i ostalih, što je manje izraženo u entitetima.
Tegeltija je dodao da mu smeta i to što postoji diskreciono pravo rukovodilaca institucija da dijele stimulacije, a taj dio novca bi trebalo pretvoriti u koeficijente i korigovati plate.
“Kao ministar finansija, uvijek sam se zalagao da niže plate imaju veći procenat rasta, ali ovdje se radilo samo o promjeni cijene rada, ali ne koeficijenata”, rekao je Tegeltija za RTRS.
On je naveo da je u institucijama BiH zaposleno oko 20.000 radnika, te da su njihove plate u jednom trenutku bile na većem nivou od plata u entitetima, ali da se onda u dva navrata smanjivala cijena rada, a entiteti su povećavali plate.
“Zaposleni u zajedničkim institucijama BiH, pored plate, imaju topli obrok i dio regresa, što zaposleni u institucijama Republike Srpske nemaju, ali posle ovih korekcija plate su i dalje veće u Republici Srpskoj”, istakao je Tegeltija.
On je podsjetio da je povećanje plata planirano i budžetom za 2020. godinu, ali da se usljed pandemije virusa korona odustalo od toga i namijenjena sredstva /39 miliona KM/ su usmjerena ka entitetima za borbu protiv korone.
Govoreći o ukidanju akciza na naftu i naftne derivate, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da su mnogi potrčali da budu dobročinitelji u toj priči pa su se takmičili ko će više smanjiti akcize, a da nisu napravili ozbiljne analize o posljedicama toga.
“Od početka sam zagovarao da u ovim trenucima krize država treba da usmjereno djeluje prema onima koji su najviše pogođeni, kada ima novca – a novca ima”, rekao je Tegeltija.
On je poručio da BiH ima dovoljno električne energije, čak i za izvoz, čime je moguće kompenzovati razliku troškova koje elektroprivreda ima zbog niskih cijena.
Prema njegovim riječima, napravljena je procjena cijena energenata za prvi kvartal 2023. godine, koje nisu optimistične.
“Pesimistične su procjene kada je riječ o energentima. Ne želim nikoga plašiti, ali sa stanovišta potrošnje gasa mi smo mali potrošači”, rekao je Tegeltija i dodao da do sada nije bilo najava o blokiranju isporuke gasa.
On je napomenuo da je cijena gasa ostala ista zahvaljujući angažmanu i dobrim odnosima člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorada Dodika sa predstavnicima Ruske Federacije.
Ipak, dodao je Tegeltija, ako dođe do značajnijeg skoka cijene gasa, moraće da djeluje i Vlada FBiH i Vlada Sarajevskog kantona da bi subvencionisali dio grijanja građanima Sarajeva.
Kada je riječ o hrani, Tegeltija je rekao da je u regionu ima dovoljno, ali da ozbiljan problem postaje cijena hrane.
“Taj inflatorni pritisak koji je rezultat rata neće prestati dok se rat ne zaustavi. Sankcije /između Rusije i zapadnih zemalja/ su dodatno povećale ove cijene”, rekao je Tegeltija.
On je zaključio da građani velikih zemalja, koje nameću sankcije zarad političkih dobitaka, plaćaju cijenu takvih odluka, kao i građani BiH koja u političkom smislu ne može ni dobiti niti izgubiti.
Tegeltija je rekao da su Bošnjaci protiv inicijative “Otvoreni Balkan”, ali da ne postoji nijedan razlog zbog kojeg se BiH ne bi pridružila ovom projektu.
“Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku i ponovo sam pisao predsjedavajućem u kojem sam ga zamolio da se raspravlja o `Otvorenom Balkanu`. Odgovoreno mi je da će o tome biti upoznati članovi Predsjedništva. Od toga je prošlo dva mjeseca, a nemamo nikakav odgovor”, rekao je Tegeltija.
On je naglasio da je odluka o priključivanju BiH projektu “Otvoreni Balkan” na Savjetu ministara, on bi je stavio na dnevni red.
“Važno je da ljudi u regionu shvate da smo mi jedni drugima najbliži, da kada se pojave problemi možete da se oslonite na komšiju. To je smisao projekta `Otvoreni Balkan` – da sarađujemo i da ne otežavamo međusobnu trgovinu”, izjavio je Tegeltija za RTRS.
On je naglasio da ne zna zašto bi bio problem da se realizuje ideja “Otvorenog Balkana”.
“Realizacijom ovog projekta biće lakše dovesti papriku u Beograd iz Albanije nego iz Bijeljine jer će fitosanitarno uvjerenje otkucano u Albaniji biti dostupno u Beogradu, dok će poljoprivrednici iz BiH čekati na granici 16 do 20 časova da dobiju takvo uvjerenje”, pojasnio je Tegeltija.
Tegeltija je naveo da, kada je riječ o projektu “Otvoreni Balkan”, nema nikakvih političkih uslova i da ne razuimije one koji su protiv toga.
“`Otvoreni Balkan` je kompatibilan i sa Berlinskim procesom i evropskim integracijama”, naglasio je on.
Govoreći o snabdijevanju BiH naftom i naftnim derivatima, Tegeltija je rekao da Rafinerija Brod u ovom trenutku nije spremna da prihvati sirovu naftu za preradu, što je, kako kaže, velika šteta.
“Kapaciteti rafinerija u svijetu, iako su neke ugrožene, znatno su veći i nemamo problema na tržištu. Ima dovoljno sirove nafte”, naveo je Tegeltija.
On smatra da bi za BiH bila šokantna situacija da Rusija smanji proizvodnju sirove nafte, čija je cijena 30 dolara niža nego u drugim zemljama, što bi dovelo do enormnog rasta cijene naftnih derivata.
“Na Mediterenu, u Mađarskoj, u rafineriji u Rijeci ima dovoljno naftnih derivata gdje se BiH može snabdijevati”, rekao je Tegeltija.
Govoreći o fonansiranju javnih servisa u BiH, Tegeltija je naveo da je Savjet ministara pripremio odluku da se višak prihoda Regulatorne agencije za komunikacije usmjeri u javne servise u BiH, ali da se Bošnjaci tome protive.
“Jedna trećina je planirana za Srpsku, a dvije za FBiH – od čega dvije trećine pripadaju Bošnjacima, a trećina Hrvatima, koji bi ovim novcem finansirali televiziju u Mostaru. Javni servisi rade u teškim i komplikovanim uslovima i svaki novac koji imamo na raspolaganju bi im dobrodošao”, naveo je Tegeltija.
