Na sjeveru Pariza daleko od restorana i muzeja krije se tamna strana grada. Ispod križanja auto-puteva u blizini Porte de la Chapelle deseci ovisnika besciljno se kreću improvizovanim kampom punim šatora i smeća. Ovdje više nema nade, samo smrad izmeta i očaja, piše The Economist.
Socijalni radnici dolaze i odlaze na mjesto poznato kao la colline du crack, u doslovnom prijevodu brdo cracka, dok lokalne vlasti žmire na problem. Policija je tokom godina premještala kamp kako bi zadržala ovisnike podalje od obližnjih gradskih četvrti.
Brojni evropski gradovi susreću se s istim problemom, no situacija još uvijek nije kritična kao u Americi gdje fentanil ubija oko 70.000 ljudi godišnje, više nego što ih je umrlo u ratovima u Vijetnamu, Iraku i Afganistanu zajedno.
U Evropi ta droga nikad nije zaživjela, te se smatra da se njom ne predozira više od 200 ljudi godišnje. Razlog je nedostatak fentanila na tržištu, no vlade su zabrinute da idila neće potrajati te da će fentanil uskoro doći preko Atlantika.
Zašto je fentanil poštedio Evropljane i uništio Amerikance?
Fentanil je sintetizovan u Belgiji 1959. godine kao legalni lijek protiv bolova pa bi se moglo pretpostaviti da će ga prvi zloupotrijebiti tamošnji narkomani. Ipak, da bi se probio na tržište potreban je bio američki kapitalizam. Ljekari su u Americi od 1990-ih nadalje propisivali lijekove protiv bolova šakom i kapom na poticaj beskrupuloznih farmaceutskih kompanija.
Do 2015. u Americi je svake godine izdano oko 227 miliona recepata za opioide, otprilike jedan za svaku odraslu osobu. Kad je nestalo recepata, grupa pacijenata navučena na pilule otkrila je da ih se može ilegalno nabaviti. Meksički karteli spremno su dočekali nove kupce, a za izrade su koristili potrebne kemikalije iz Kine.
Evropa je u to vrijeme pružala velik otpor nepotrebnom propisivanju lijekova, oboljeli su mogli primiti potrebne operacije ili terapije koje bi im dugoročno ublažile bol umjesto brzih rješenje – lijekova protiv bolova.
Najčešća droga na koju se Evropljani navlače je heroin koji potiče od maka uzgojenog u Afganistanu. Otkako su se talibani vratili na vlast, proizvodnja je smanjena za 95% što će ozbiljno ograničiti dostupnost jeftinog heroina u Europi 2024. godine. Kad se suoče s nedostatkom heroina, očekuje se da će narko bande miješati ostatke s fentanilom kako bi mu dali dodatnu snagu i povećali zalihe.
Nestašica heroina mogla bi koincidirati s dolaskom ilegalnog fentanila u Europu. Za razliku od kokaina ili heroina koji zahtijevaju složene operacije proizvodnje i krijumčarenja, sintetička droga je jeftina za prodaju i slanje. Europol je upozorio da meksički karteli sarađuju s kriminalnim mrežama u Evropi kako bi proširili svoje tržište.
Antony Blinken, američki državni sekreta, upozorio je evropske kolege da ako još nemaju problem s fentanilom da će ga uskoro imati. Evropljani imaju znatnu prednost u borbi protiv fentanila, tvrdi Keith Humphreys, stručnjak za ovisnosti sa Sveučilišta Stanford.
– Vidjeli su razaranja koja su opioidi prouzrokovali u Americi i znaju koliko je važno spriječiti dolazak fentanila na tržište, rekao je Humpreys.
Vlasti nadziru otpadne vode tražeći tragove droge, ljekari su oprezni kod nepotrebnog propisivanja lijekova koji izazivaju ovisnost, a i ovisnost se bolje razumije i liječi. Kako bi se osiguralo da tako i ostane, vlasti će morati biti odlučne i razmišljati o budućnosti, prenosi jutarnji.hr.
