Bračni par Jovanović iz Doboja kupio je 13 nekretnina u zemlji i inostranstvu, a na računu u Švicarskoj skupio vrijednost od oko tri miliona maraka, otkriveno je u velikom „curenju“ podataka iz jedne od najvećih švicarskih banaka. Janko je šef carinske ispostave, a Jovanka predsjednica suda. Njihovi prihodi ni približno ne pokrivaju ulaganja u milionsku imovinu.
„Poklanjam vam sve što imam u Švajcarskoj! Evo, nađite!“, rekao je Janko Jovanović, šef Carinske ispostave „Brod“, novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).
On je sa suprugom Jovankom Jovanović, predsjednicom Okružnog privrednog suda u Doboju, od 1998. do 2010. godine kupio za oko 720 hiljada KM 13 nekretnina u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i Crnoj Gori. U vrijeme kupovine posljednje nekretnine Jovanović je otvorio račun u švicarskoj banci „Credit Suisse“ koji je u jednom trenutku vrijedio oko tri miliona maraka (cca 1,6 miliona CHF), saznaju CIN i Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP).
Jovanović kaže da su on i supruga od 1998. do 2016. godine zaradili oko 2,3 miliona maraka, ali ovi prihodi nisu ni približno dovoljni da pokriju milionsku ušteđevinu i ulaganja u nekretnine.
Jovanović je već bio pod lupom istražnih organa. Uhapšen je 2014. godine u operaciji „Pandora“ jer je Tužilaštvo BiH sumnjalo da je učestvovao u neregularnom carinjenju automobila evropskog porijekla. Dvije godine kasnije je u Tužilaštvo stigla prijava protiv njega za krivotvorenje službene isprave i nesavjestan rad u službi, a 2018. godine je morao proći disciplinski postupak zbog propuštanja naplate dažbina od Fabrike cijevi UNIS iz Dervente.
Do danas mu niko nije dokazao krivicu, ali bi nove informacije o ušteđevini u inostranstvu, koje su dospjele u javnost zahvaljujući „curenju“ podataka u projektu „Suisse Secrets“, mogle privući pažnju Tužilaštva i pokrenuti stvari sa mrtve tačke.
Nekretnine u BiH
Janko Jovanović radi u carini od 1993. godine, a veliki dio radnog vijeka proveo je na mjestu šefa Carinske ispostave „Brod“, zadužen za kontrolu uvoza i izvoza robe. U maju će napuniti 65 godina i steći uslove za penziju.
Istrage su ga naučile da bude na oprezu pa je na sastanak sa novinarima došao spreman. Pozvao ih je u kancelariju Carine u Brodu i donio dokumente iz lične evidencije o prihodima, ulaganjima i rashodima. Na svako pitanje je spremno odgovarao, a čim bi brojke „zazvonile“, Jovanović bi rekao da se o njima ne smije pisati jer ne želi, kako kaže, da bude meta reketaša u zemlji u kojoj ga niko ne može zaštititi. U uniformi visokopozicioniranog državnog službenika, koja izaziva poštovanje, govorio je uličnim jezikom.
Supružnici Jovanović su za 12 godina kupili: dva poslovna prostora, dvije parcele, dva stana i dvije garaže u Doboju, dva apartmana na Crnogorskom primorju u Herceg-Novom te stan i dvije garaže u centru Beograda u Srbiji.
Prvo je 1998. godine u Doboju izlicitirao dvije općinske parcele ukupne površine 260 kvadrata za nešto manje od 55 hiljada KM. Za manju parcelu nije bio zainteresovan pa je potpisao partnerstvo sa dva investitora koji su tu izgradili zgradu.
Na većoj parceli od 156 kvadrata sagradio je dvije garaže, prizemlje i sprat, a kaže da je zemljište i gradnju, koji su ga koštali 119 hiljada KM, finansirao ušteđevinom koja je „bila solidna za tadašnje prilike“. Kada je dobio dozvolu za nadogradnju, ušao je u partnerstvo sa dobojskom firmom „Simpro“ koja je 2001. godine dovršila gradnju četverospratnog stambeno-poslovnog objekta.
U novoj zgradi je dobio poslovni prostor od 156 kvadrata, koji od 2003. godine izdaje UniCredit banci, te dvije garaže i dva stana od ukupno 123 kvadrata u kojima je živio sa suprugom do 2008. godine. Tada su preselili u susjednu zgradu u kojoj Jovanka kupuje još dva stana za 111 hiljada KM koja spajaju u jedan od 97 kvadrata.
Stare stanove su pretvorili u poslovni prostor i dodali pod zakup istoj banci: „Ova ideja mi se višestruko isplatila“, kaže Jovanović, dodavši da je zaradio više od 1,1 milion KM od zakupa.
Osim toga, Jovanovići u centru Doboja imaju još jedan poslovni prostor od 25 kvadrata koji izdaju za mjesečnu kiriju od 552 marke. Sutkinja Jovanović ga je 2003. godine kupila za 35 hiljada KM.
Novinarima CIN-a je rekla da za sve nekretnine imaju pokriće u legalnim prihodima i plaćenim porezima, opisujući supruga i sebe kao odgovorne i savjesne ljude.
„Vjerujte da ste nam zalazak karijere, na nekakav način, stavili u sjenku“, kaže ona.
Jovanka Jovanović je od 1983. godine sutkinja u Doboju. Šest godina je bila predsjednica Osnovnog suda, a osnivanjem 2010. godine postaje prva i za sada jedina predsjednica Okružnog privrednog suda u Doboju.
Imovina u inostranstvu
Jovanovići su pored osam nekretnina u svom Doboju investirali i u nekretnine u inostranstvu.
Nedugo nakon imenovanja za predsjednicu Osnovnog suda sutkinja Jovanović 2005. godine kupuje apartman od 42 kvadrata za 58 hiljada KM u Herceg-Novom na crnogorskoj obali. Već nakon dvije godine njen suprug porodičnoj imovini dodaje još jedan od 38 kvadrata u istom gradu koji je platio 78 hiljada KM.
Iako je spisak imovine već bio prilično dug za domaće prilike, Jovanović odlučuje da mu dopiše i najskuplju stavku – u širem centru Beograda u Srbiji 2010. godine kupuje dvije garaže i stan od 56 kvadrata, a keš za kupovinu iznosi iz zemlje ilegalno.
Kao i svaki građanin, šef Carinske ispostave „Brod“ je morao zatražiti dozvolu entitetskog ministarstva finansija za prenos više od deset hiljada eura, ali je odlučio prekršiti pravila. Ni danas ne misli da je pogriješio.
„Neću nikog da molim, a ja ću platiti ovako 100-200 maraka devizni prekršaj i doviđenja. Nije niko ni pokretao devizni prekršaj“, rekao je novinarima CIN-a u službenim prostorijama Carine.
Republički geodetski zavod Srbije nije dozvolio da javnost dobije zvaničnu informaciju o iznosu koji je Jovanović platio u Beogradu, a to je odbio uraditi i on sam. No, prema zvaničnoj procjeni stručnjaka za nekretnine, stan istih karakteristika na istom mjestu je u to vrijeme koštao između 228 i 351 hiljade KM, a dvije garaže ukupno 70 hiljada KM.
Ipak, Jovanović je najvredniju imovinu držao na drugom mjestu.
Podaci koji su se pojavili u javnosti nakon „curenja“ informacija u međunarodnom novinarskom projektu „Suisse Secrets“ (Švicarske tajne, op. a.) pokazuju da je on u to vrijeme otvorio račun u banci „Credit Suisse“. U vrijeme hapšenja, prijava i disciplinskog procesa koji će uslijediti Jovanovićev račun je vrijedio oko tri miliona maraka (cca 1,6 miliona franaka) – na sigurnom, daleko od zemlje i domašaja istražnih organa.
No, on tvrdi da nikada nije imao račun u Švicarskoj, a novinarima je ponudio pokloniti novac ako ga pronađu u ovoj zemlji: „Samo nađite i dođite da potpišem!“
„Ja ne znam da postoji taj novac uopšte“, kaže njegova supruga Jovanka Jovanović.
Jovanovići kažu da za nekretnine imaju pokriće u legalnim prihodima.
Prema Jankovoj evidenciji, oni su od 1998. do 2016. godine zaradili 2,3 miliona KM od plaća, renti i drugih prihoda, a godišnje troše oko 40.000 KM. Nejasno je iz kojih su izvora finansirali ulaganja vrijedna ukupno 3,7 miliona KM.
Karijera pod istragama
Janko Jovanović je godinama zanimljiv istražnim agencijama i Tužilaštvu BiH, ali još niko nije pravosnažno dokazao njegovu krivicu.
Uhapšen je sa 42 osobe 2014. godine u akciji „Pandora” koju je Državno tužilaštvo pokrenulo zbog korupcije i malverzacija pri uvozu i carinjenju različite robe. Iz pritvora je pušten nakon 27 dana, a istraga se formalno vodi i danas, iako on kaže da više nije pozivan na razgovore.
Odsjek za provođenje propisa u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je dvije godine kasnije predao Tužilaštvu BiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u kojem je Jovanović označen kao službenik koji je tokom 2006. godine unosio netačne podatke u evidenciju vozila koja su koristila carinski terminal u Brodu. Tako je, prema izvještaju, omogućio vlasniku terminala da neosnovano zadrži 163 hiljade maraka.
Jovanović kaže da je sam napisao odgovor i dostavio dokumentaciju tužiocu koji je donio odluku: „Tužilac obustavi istragu bez da sam išao u Tužilaštvo“.
Potom je 2018. godine protiv njega vođen disciplinski postupak zbog propuštanja kontrole i naplate dažbina Fabrici cijevi UNIS iz Dervente. Prvom odlukom Disciplinske komisije UIOBiH je kažnjen premještajem na niže radno mjesto na period od godinu dana. Nakon žalbe mu je kazna ublažena pa je tokom šest mjeseci dobijao 30 posto manju plaću.
Jovanović je zbog toga tužio svog poslodavca, a Sud BiH je odlučio da UIOBiH nije imao razloga da ga kazni. Stoga mu je Uprava vratila 3.438 maraka i platila troškove sudskog postupka.
Direktor UIOBiH Miro Džakula je uvjeren da su istražne agencije trebale utvrditi porijeklo Jovanovićevog novca. „Međutim, kad je, konkretno, u pitanju njegovo ime, mi nikada ništa ni od koga nismo dobili da ima bilo šta nezakonito.“
Na konstataciju novinara da je često bio pod istragama, Jovanović je samouvjereno rekao:
„Naravno! Pa, jeste li vidjeli kako je prošlo?“
„Suisse Secrets“ je zajednički projekat novinara koji se temelji na procurjelim podacima o bankovnim računima koje je anonimni izvor dostavio njemačkom listu „Süddeutsche Zeitung“ koji ih je podijelio sa 48 medijskih partnera diljem svijeta. Novinari sa pet kontinenata pregledali su na hiljade bankovnih izvoda i razgovarali sa insajderima, istražiocima i tužiocima te kopali po sudskim zapisima i finansijskim dokumentima kako bi potvrdili svoje nalaze. Podaci se odnose na preko 18.000 računa koji su otvarani od 1940. pa sve do posljednje decenije. Na svim računima zajedno bilo je deponovano preko 170 milijardi KM.
„Smatram da su švicarski zakoni o bankarskoj tajni nemoralni“, rekao je zviždač u svojoj izjavi. „Krinka zaštite finansijske privatnosti samo je smokvin list koji pokriva sramotnu ulogu švicarskih banaka kao saradnika utajivača poreza. Ova situacija omogućava korupciju i lišava zemlje u razvoju prijeko potrebnih poreznih prihoda. Upravo ove zemlje trpe najveće posljedice švicarskog trika obrnutog Robina Hooda.“
Podaci pokrivaju period od 1940. pa do posljednje decenije i odnose se na ličnosti iz raznih zemalja širom svijeta. U prethodnom periodu 163 novinara iz 39 zemalja i 48 medijskih kuća istraživali su detalje o vlasnicima milionskih računa u Švicarskoj.
Curenje velike količine informacija iz jedne od najvećih svjetskih privatnih banaka otkrilo je da su njezine bankovne račune koristili: ratni zločinci, trgovci ljudima, narkobosovi, korumpirane vođe, prevaranti i drugi ozbiljni kriminalci.
