Privredna aktivnost svih šest ekonomija zapadnog Balkana i dalje je pod negativnim uticajem rata u Ukrajini, naglog povećanja cijena energenata i usporenog globalnog rasta, što stvara značajne izazove za region, piše u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.
U regionu je prvoj polovini 2022, kako se konstatuje, zabilježen privredni rast snažniji od očekivanog, podstaknut privatnom potrošnjom i investicijama.
Zaposlenost je do sredine 2022. u nekoliko zemalja dostigla istorijski najviše vrijednosti, te tako stopa zaposlenosti u regionu sada iznosi prosječnih 46 odsto, što predstavlja povećanje od 3,0 procentna poena u odnosu na sredinu 2021. Svi sektori doprinijeli su oporavku tržišta rada, a jednu od glavnih uloga u tome odigrale su uslužne djelatnosti, uključujući turizam, navodi se u saopštenju beogradske Kancelarije Svjetske banke.
Međutim, sa nastankom sve većih izazova tempo rasta počinje da opada. Više cijene energenata i hrane podigle su inflaciju do nivoa koji su poslednji put zabilježeni prije više godina, narušavajući kupovnu moć stanovništva i povjerenje privrede. Tržište rada počinje da se hladi, budući da se rast zaposlenosti usporava u uslovima visoke inflacije i povećane neizvjesnosti.
Iako je stopa siromaštva nastavila pad u 2022, nagli porast stope inflacije može ugroziti smanjenje siromaštva u budućnosti. U odsustvu državne podrške, ozbiljni cjenovni šokovi na tržištu energenata i hrane mogli bi dovesti do povećanja broja siromašnih na zapadnom Balkanu za 13 odsto.
-Države zapadnog Balkana preduzimaju neophodne korake kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali to ima visoku cijenu – javni rashodi su se značajno uvećali – kaže direktorka Svjetske banke za zapadni Balkan Šaočing Ju.
Prema njenim riječima, „od presudnog je značaja da se takvim mjerama ublaži uticaj kriza na najranjivija domaćinstva i firme, i Svjetska banka je spremna da ovim zemljama pruži podršku u tim nastojanjima”.
Pritisci na fiskalnu potrošnju izazvani cjenovnim šokovima na tržištima energenata i hrane neutralisali su efekte rasta prihoda usljed visoke inflacije i zaustavljanja fiskalne konsolidacije. Tokom 2022, očekuje se smanjenje javnog i javno garantovanog duga, ali će njihovi iznosi i dalje ostati iznad najviših vrijednosti registrovanih prije izbijanja kovida, dok uslovi za finansiranje postaju sve restriktivniji zbog napora globalne monetarne politike da ukroti inflatorni šok.
-Iako se rast u prvoj polovini 2022. pokazao relativno snažnim, jasno je da ovaj region sada očekuje nova oluja – navodi viši ekonomista Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvještaja Sanja Madžarević-Šujster.
Ona dodaje da izglede regiona značajno opterećuje kombinacija šokova.
-Restriktivniji globalni uslovi finansiranja, usporavanje domaće i eksterne tražnje i slabljenje povjerenja privrede i potrošača svakako će uticati na finansijski sektor u čitavoj regiji – ocjenjuje Madžarević-Šujster.
Pored sve restriktivnijih uslova finansiranja, u izvještaju se ističe da su i dalje prisutni rizici od ponovnog razbuktavanja kovida-19 tokom predstojeće zime, kao i da su globalni lanci snabdijevanja još uvek opterećeni.
-Na kratak rok, države bi trebalo kao prioritet da postave podršku ranjivim grupama, tako da mjere budu ciljane i vremenski ograničene kako bi se fiskalni rizici sveli na minimum – smatra, viši ekonomista Svjetske banke i jedan od glavnih
autora izvještaja Hristos Kostopulos.
Sa ograničenim fiskalnim prostorom, prema njegovim mišljenju, prvi izbor kreatora politika trebalo bi da budu reforme koje se uvek smatraju poželjnim, odnosno one kojima će se podstaći srednjoročni rast uz ograničene fiskalne troškove.
Prema izvještaju, te reforme bi podrazumevale mere usmjerene na jačanje tržišne konkurencije i uklanjanje prepreka za poslovanje, zadržavanje većeg broja stranih ulagača i staranje o tome da reinvestiraju svoju dobit, smanjivanje barijera za učešće žena u radnoj snazi, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda u državnoj upravi, uključujući i digitalizaciju.
Trenutna kriza takođe naglašava i značaj ubrzavanja zelene tranzicije, koja će regionu omogućiti da pređe sa nestabilnih i prljavih ugljovodonika na čistiju proizvodnju električne energije, ali i usvoji zelenije obrasce proizvodnje i potrošnje, navodi se u izveštaju Svjetske banke.
