Pandemija bolesti COVID-19 u Japanu je doživjela krajnje neočekivani obrt, a njihovi naučnici tvrde da je delta varijanta samu sebe istrijebila katastrofalnom greškom pri mutiranju.
Peti talas bolesti COVID-19 u Japanu doslovno je nestao na toliko dramatičan način da su naučnici ostali zbunjeni kako je do toga došlo. Jedan tim naučnika sugeriše da je visokozarazna delta varijanta novog korona virusa mutirala samu sebe u izumiranje u toj ostrvskoj naciji.
Sredinom avgusta u Japanu je zabilježen nagli rast slučajeva korona virusa, s više od 23.000 novozaraženih dnevno. Trenutno te su dnevne brojke pale na samo 170 slučajeva novozaraženih, a zabilježeni smrtni slučajevi od te bolesti pali su na jednocifrene brojeve u novembru, prenosi Zimo.
Drastičan pad novozaraženih i smrtnih slučajeva uveliko je pripisan vrlo visokoj vakcinaciji, prihvatanja nošenja maski u javnosti te drugih epidemioloških faktora. No dio naučnika ipak smatra da je ovaj pad jedinstven.
Izuri Inoue, genetičar s japanskog Nacionalnog instituta za genetiku, vjeruje da je Japan imao sreću i svjedočio tome da je delta varijanta uglavnom iskorijenila druge varijante virusa SARS-CoV-2 prije negoli je izbrisala i samu sebe.
Inoue i njegovi kolege već neko vrijeme proučavaju mutacije virusa SARS-CoV-2 te kako na njih utiče protein nsp14, koji je ključan za razmnožavanje virusa.
RNK virusi, poput novog korona virusa, obično imaju vrlo visoku razinu mutacija, što im pomaže u brzom prilagođavanju na promjene u okolini. No, to otvara i mogućnost za takozvanu “katastrofalnu grešku”, odnosno kad se loše mutacije nakupe te u konačnici izazovu izumiranje određene varijante. Čini se da navedeni protein nsp14 na neki način pruža pregled pogreški i tako pomaže genomu virusa da ostane ispod praga katastrofalne greške.
U slučaju japanskog petog talasa korona virusa, Inoue vjeruje da je nsp14 delta varijante zakazao u toj zadaći, s obzirom na genetsku studiju uzoraka prikupljenih između juna i oktobra ove godine.
Suprotno očekivanju njegovog tima, u uzorcima je primijećen nedostatak genetske raznovrsnosti, dok su mnogi uzorci imali genetske promjene na području koje se naziva A394V, koje je povezano s proteinom nsp14.
– Bili smo šokirani kad smo to otkrili. Delta varijanta je u Japanu bila izrazito prenosiva te je istisnula sve druge varijante. No kako su se mutacije nakupljale, vjerujemo da je s vremenom postala manjkav virus koji se više nije mogao replicirati – pojasnio je Inoue za navedeni japanski dnevni list.
Ta teorija mogla bi biti relevantna i za prethodni SARS soj, koji je pronađen 2003. godine te ponuditi objašnjenje zašto se iz njega nije razvija pandemija. No, to bi isto tako bilo teško za potvrditi jer je proboj završio relativno brzo, zbog čega nisu masovno prikupljeni genetski podaci potrebni za testiranje ove teorije i na tom soju.
I dalje ostaje nejasno zašto je baš Japan imao tako sretne okolnosti jer se ništa slično s novim korona virusom nije dogodilo u drugim istočnoazijskim zemljama, poput, recimo, Južne Koreje, čija je populacija genetski bliska onoj u Japanu. No, mutacije na virusu koje su Inoue i njegovi kolege otkrili otkrivene su u još najmanje 24 druge države.
Inoue i njegov tim planiraju studiju sa svojim otkrićima objaviti krajem novembra.
Ako se ta teorija i potvrdi, to u najboljem slučaju znači predah za japansko stanovništvo jer će s vremenom druge, uspješnije varijante pronaći svoj put do te zemlje, iako Inoue vjeruje da bi to trenutačne epidemiološke mjere mogle značajno odgoditi.
