U slučaju atomskog udara građani Srpske teško da bi se imali gdje sakriti, s obzirom na to da se većina atomskih skloništa, koja su građena za vrijeme Jugoslavije, koriste kao ostave ili čak ugostiteljski objekti i nisu u stanju da pruže zaštitu.
Za njihovo osposobljavanje, s obzirom na to u kakvom su stanju, potrebna su velika ulaganja.
Kako je za “Nezavisne novine” kazao Boris Trninić, v.d. direktora Republičke uprave civilne zaštite, na teritoriji Republike Srpske ima 75 atomskih skloništa koja su pravljena za vrijeme stare Jugoslavije u sklopu privrednih subjekata, građevinskih objekata, te stambenih objekata i slično.
“Sva ona su u vlasništvu, prema zakonski propisanim aktima, jedinica lokalne zajednice. Civilna zaštita Republike Srpske nema ingerencije nad tim atomskim skloništima, jer su ona u nekom trenutku prešla u vlasništvo i pod kontrolom su jedinica lokalne uprave, i u većini slučajeva nemaju prvobitnu namjenu. Ona su ili iznajmljena privrednim subjektima za ostave ili građanima za mini ostave, šupe i slično, čak u nekim mjestima, a s obzirom na to da su različitih veličina, i do 1.000-1.500 kvadrata, iznajmljivana su kao ugostiteljski objekti”, kazao je Trninić.
Prema njegovim riječima, lokalne zajednice za to imaju i neku naknadu.
Ova skloništa se, kako kaže, ne održavaju kao atomska.
“S obzirom na to kada su pravljena, vrlo teško bi nam mogla pomoći u slučaju atomskih udara, ali za prvobitnu namjenu, uz neka ulaganja, mogla bi koristiti za trenutno sklonište, no, tim pitanjem se moramo ozbiljnije pozabaviti”, kazao je Trninić.
Dodaje da ih nema u svakom gradu ili opštini, pa ih je tako u Banjaluci 15, u Bijeljini 11 itd.
Iz Gradske uprave Banjaluka za “Nezavisne novine” navode da na teritoriji grada postoji šest javnih skloništa.
“To su javno sklonište ‘Borik’, u kojem se nalaze garaže, zatim javno sklonište ‘Centar 1’, u kojem se nalaze sportski savezi i udruženja, tj. te prostorije je grad ustupio trećim licima. Javno sklonište ‘Nova varoš’ se koristi u svrhe arhiva Gradske uprave Banjaluka”, pojasnili su iz GU Banjaluka.
Dodaju da je u javnom skloništu “Sime Matavulja 1” prostor slobodan, dok u javnom skloništu “Sime Matavulja 2” prostor koristi Arhiv Republike Srpske za smještaj arhivske građe.
“U javnom skloništu ‘Pećina’ prostor je prazan i zahtijeva adaptaciju”, pojašnjavaju iz banjalučke Gradske uprave.
Kako su istakli, u ove prostore je neophodno uložiti dodatna sredstva, što će, ističu, u dogledno vrijeme biti analizirano i ponaosob planirano.
“Što se tiče prihvatanja stanovništva u navedene objekte, pojedina trenutno nisu predviđena za dugotrajniji boravak”, navode iz GU Banjaluka.
