U ovom trenutku sve političke partije u Bosni i Hercegovini su, barem deklarativno, za izmjene Izbornog zakona BiH, međutim, ne postoji ni minimum saglasnosti kako bi taj zakon trebalo da izgleda, zbog čega od izmjena vjerovatno neće biti ništa, osim ako ih ne nametne Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a u tom slučaju doći će do još veće političke krize.
Komentarišući prijedlog Izbornog zakona koji je ponudila SDA, a zbog kojeg će biti održana i posebna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, SNSD-ova Sanja Vulić rekla je da jesu za izmjene, ali ne “po nalogu Šmitove izborne komisije”.
“SNSD jeste za izmjene Izbornog zakona, ali za novi zakon koji će zajedno kreirati Srbi, Hrvati i Bošnjaci”, kazala je Vulićeva.
I bošnjačke političke partije su za izmjene Izbornog zakona, isto kao i hrvatske i srpske, ali sve one potpuno različito gledaju na to kako to treba da izgleda. Hrvati bi da preko Izbornog zakona BiH riješe pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Bošnjaci bi više ovlaštenja dali Centralnoj izbornoj komisiji, dok bi Srbi, uglavnom opozicija, mijenjali sve ono što će dovesti do transparentnijeg izbornog procesa.
U tom smjeru, prijedlog SDA ide upravo u cilju jačanja CIK-a, što sasvim sigurno neće proći jer takav prijedlog neće dobiti podršku Srba, odnosno partija koje dolaze iz Republike Srpske, a vjerovatno ni Hrvata, jer se ne osigurava da oni sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH.
Milan Miličević, predsjednik SDS-a, za “Nezavisne” je rekao da se ova stranka oduvijek zalagala za promjenu Izbornog zakona i za sve ono u tehničkom smislu, od uvođenja skenera, biometrije, do video-nadzora, ali i još mnogo stvari koje su važne za transparentan izborni proces.
SDS bi mijenjao i način kandidovanja, kako se ne bi desilo da bude po nekoliko stotina fiktivnih kandidata i političkih partija koje dovode do trgovine u biračkim odborima, zatim bi podigao i cenzus na pet odsto i uveo dvokružni sistem izbora za sve inokosne funkcije.
“S obzirom na iskustva iz prethodnih godina, nisam siguran da postoji interes svih političkih partija da taj zakon kroz redovnu proceduru, a jedina prava procedura je redovna kroz Predstavnički dom parlamenta BiH, bude usvojen. Ne vjerujem da postoji saglasnost svih političkih partija. Volio bih da je tako, ali ne vjerujem. U Izbornom zakonu svi znamo šta treba da se uradi, taj dokument već postoji, ali doći ćemo opet do zaključka da oni koji manipulišu izbornim procesima, a to su trenutno vladajuće partije, prije svega SNSD, HDZ i SDA, nisu za to. Uvijek zbog njih taj zakon nije prošao”, rekao je Miličević.
Podsjećanja radi, nedavno je Šmit u suštini dao rok političarima da izmijene Izborni zakon, prije svega u smjeru uvođenja novih tehnologija, ali i otklanjanja mogućnosti zloupotreba u biračkim odborima.
U slučaju nepostizanja dogovora domaćih političara, Šmit je praktično najavio nametanje tog zakona, a odmah nakon toga Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, pozvao ga je da to uradi, najavljujući da će u tom slučaju Republika Srpska donijeti svoj izborni zakon, kojim će propisati da Republička izborna komisija Republike Srpske sprovede lokalne izbore 2024. godine.
I predsjednik SDS-a rekao je da nije za nametanje bilo kojeg zakona i bilo kojeg visokog predstavnika, ni ovog nelegalnog ili nekog potencijalno legitimnog.
“Mislim da u 21. vijeku ne smijemo dozvoliti bilo kome da nameće zakone, već to treba da ide kroz redovnu proceduru”, kazao je Miličević.
Za razliku od Srba i Hrvata, koji su takođe rekli da nisu za nametanje, Bošnjacima, po svemu, sudeći nije sporno to što je Šmit najavio.
Ipak, oni vjeruju da će, umjesto Šmita, proći izmjene Izbornog zakona koje je predložila SDA.
“Prijedlog Kluba SDA predstavlja pokušaj da domaći politički akteri nađu rješenja bez intervencija OHR-a. Nije neka sveobuhvatna intervencija u Izborni zakon i riječ je više o tehničkim izmjenama koje štite integritet izbornog procesa. Bilo bi praktičnije i bolje nego nametanja, jer su manje-više svi isticali da žele fer i korektne izbore”, rekao je Edin Ramić, poslanik SDA u Predstavničkom domu i jedan od potpisnika prijedloga izmjena Izbornog zakona.
Iako ne dolazi iz SDA, Jasmin Emrić, poslanik Narodnog evropskog saveza, kazao je da očekuje da prijedlog SDA dobije podršku i da se konačno izmijeni Izborni zakon i smanji uticaj ljudskog faktora na sam tok glasanja i rezultate izbora.
“Vjerujem da veliki broj građana to očekuje i da bi to vratilo povjerenje građana u izborni proces i rezultate izbora”, rekao je Emrić, ističući da izmjena Izbornog zakona u paketu nije izvjesna, jer se radi o složenom problemu koji uslovljava HDZ.
SDP podržao Izborni zakon SDA, Srbi protiv
U Parlamentarnoj skupštini BiH juče je održan sastanak poslanika i delegata parlamenta BiH sa članovima Centralne izborne komisije BiH, a potpuno različiti stavovi učesnika potvrdili su samo da od dogovora neće biti ništa.
Sastanak je održan dva dana prije posebne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj bi trebalo da se nađe izborni zakon koji je predložila SDA, a koji, izvjesno je, neće dobiti podršku.
Nakon sastanka Šerif Špago, poslanik SDA u Predstavničkom domu, rekao je da je CIK pozdravio njihov prijedlog da nove tehnologije budu uvedene tek 2026, istovremeno naglašavajući da bi uvođenje novih tehnologija koštalo oko 36 miliona KM.
SDA će, po svemu sudeći, podržati i SDP, čiji je Saša Magazinović, kako prenosi agencija Fena, kazao da su oni ranije inicirali skoro iste izmjene i da “ne možemo biti protiv nečega što smo i sami predlagali”.
S druge strane, Snježana Novaković Bursać, delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekla je da zakon koji predlaže SDA nije prihvatljiv, dok je za CIK kazala da je samoinicijativno sebi namijenio da najosjetljivija pitanja izbornog procesa reguliše pravilnicima, a ne zakonski.
Sastanku je na početku prisustvovao i Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu, ali nakon što je skrenuo pažnju da aktuelni sastav CIK-a nije legalan, taj sastanak je napustio.
