Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici proslaviće sutra Rođenje Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Joakima i Ane rođena Sveta Djevica Marija.
Joakim i Ana su dugo bili bez djece. Već stari, oni su se usrdno molili Bogu da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darujući im sina Isaka. Joakim jednom ode u pustinju, gdje je proveo četrdeset dana u neprekidnom postu i molitvi da se Bog i na njega smiluje.
Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod lovorovim drvetom, Ani se javi anđeo Božji i reče joj da je njen vapaj dopro do Nebesa i da će ubrzo postati majka. Ana se na te riječi zavjetova da dijete, koje bude rodila, muško ili žensko, posveti Gospodu Bogu, da mu služi cijeloga vijeka.
Kada dođe vrijeme, starica Ana rodi kćerku, kojoj nadenu ime Marija, što znači visoka ili gospodareća. Djevica Marija, plod molitava svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, kako se Bogu i zavjetovala njena majka Ana.
Sa 14 godina Marija se vratila u Nazaret gdje joj je, prema predanju, saopštena vijest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg. Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u koljevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresaka.
Mala Gospojina spada u red praznika posvećenih Bogorodici i nepokretan je, što znači da ima stalno, fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.
Vjerovanja na Malu Gospojinu
Jesenje svadbe počinjale su od Male Gospojine. U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom useva.
U to vrijeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti. Vjeruje se da će jesen i zima biti blagi, bez mnogo hladnih dana, ako na taj praznik bude vedro bez oblaka i ako se vidi sunce veći dio dana, piše Žena Blic.
Na Malu Gospojinu, isto kao i na Veliku Gospojinu, prema narodnom vjerovanju, postoje i određene “zabrane”. Žene tako ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove. Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.
Pored toga mnogi slave Malu Gospojinu kao krsnu slavu, a održavaju se i brojni vašari i sabori, u čast Bogorodice, pa bi trebalo lijepo da se sredite i obučete. Praznik koji je posvećen Bogorodici Mariji i koji se obilježava sutra se u našem narodu slavi uz brojne živopisne običaje, a posebno se raduju žene, jer je veliki broj običaja vezan za rađanje djece.
