Direktne strane investicije u BiH u 2021. godini iznosile su 519 miliona dolara i povećane su u odnosu na 2020. godinu za više od 30 odsto, ali ni to nije bilo dovoljno da se BiH ne nađe na posljednjem mjestu u odnosu na zemlje regiona kada su u pitanju inostrana ulaganja.
Prema izvještaju međuvladinog tijela Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj UNCTAD “World Investment Report za 2021. godinu”, Srbija je apsolutni lider kad se govori o stranim direktnim investicijama koje su iznosile 4,56 milijardi dolara.
U izvještaju nadležnog tijela pri UN navodi se da je 2021. godina za većinu zemalja bila bolja nego godina ranije te da su države uspjele u dobrom dijelu nadmašiti pandemijski period. “Bosna i Hercegovina privukla je 519 miliona dolara stranih direktnih investicija. Zabilježen je rast od 31,4 odsto u odnosu na 2020. godinu, kada je priliv bio 395 miliona dolara. Prošla godina bila je najbolja u posljednje tri godine”, piše između ostalog u izvještaju i dodaje se da je prethodna godina bila bolja i kada je u pitanju odliv stranih ulaganja.
“Uprkos političkoj krizi, u zemlji nije zabilježen značajniji odliv stranih direktnih investicija. Iznosio je 38 miliona dolara i manji je nego u 2020. godini, kada je bio 57 miliona dolara”, saopštili su iz UNCTAD-a.
Podatak da je BiH na dnu liste u odnosu na region kada su u pitanju strana ulaganja je opštepoznata stvar, kaže za “Nezavisne novine” Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH.
Ona naglašava da je pozitivno što su ta ulaganja povećana u 2021. godini, ali ističe da, uprkos boljim rezultatima, ni prošla godina nije bila godina novih investicija.
“Oko 850 miliona KM, koliko su iznosila ta ulaganja, svakako je rezultat koji treba pozdraviti, posebno kada se zna da je u 2020. godini to bilo oko 670 miliona. Ali, kada se pogleda u strukturu tih stranih investicija, onda se može izvesti zaključak da to u većini slučajeva nisu nove investicije. To povećanje je rezultat reinvesticija postojećih investitora, što domaćih što stranih u BiH. Što samo znači da su oni proširivali svoju proizvodnju, povećavali poslovne kapacitete. I to je dalo taj uvećani iznos”, smatra Markovićeva.
Prema njenim riječima, postoje brojni razlozi i smetnje zbog kojih BiH sporo napreduje kada je u pitanju dolazak stranih investitora.
“Postoje brojne zakonske manjkavosti koje treba doraditi, a koje bi omogućile stranom investitoru da plasira svoje proizvode i kapital u BiH. Druga stvar je politički ambijent koji strane investitore čak i odbija da ne dođu ovdje i investiraju, dakle, nepovoljna politička situacija. Jer svaki strani investitor želi sigurno područje i region ukoliko namjerava da ulaže svoj kapital i razrađuje posao”, naglašava Markovićeva i poručuje da BiH na ovom polju ima da radi još dugo.
Ekonomista Admir Čavalić saglasan je da su politička, pravna i ekonomska nestabilnost glavni razlozi zbog kojih BiH zaobilaze strani investitori, ali da se mora uzeti u obzir i to da BiH ima istu baznu osnovu za inostrane investicije kao i prije 15 godina i da ne može u potpunosti da vrati povjerenje ulagačima.
“To se ne odnosi samo na inostrane investitore, već i na domaće. Veliki broj domaćih investitora odgađa svoje projekte i odlazi u druge zemlje u okruženju, jer smatra da je ovaj prostor nestabilan”, istakao je Čavalić za “Nezavisne novine”.
