Za 80.000 KM u Banjaluci danas ne možete kupiti ni garsonjeru. Za 90.000 KM može se naći stan od tridesetak kvadrata koji, pri tome, još nije ni završen. Za kvadraturu koja prelazi 40 kvadrata potrebno je najmanje 100.000 maraka. Toliko novca za isto toliko kvadrata potrebno je i za stan u Beogradu.
Rast cijena nekretnina u Banjaluci počeo je od 2014. i svake godine cijene su bile veće po malo. Nekada je kvadrat u gradu koštao 2.000 maraka, a na periferiji od 1.700-1.800 KM. Stručnjaci za nekretnine pojašnjavaju da se sada stanovi izvan centra prodaju po kvadratnom metru od 2.200-2.300 maraka.
Naprimjer, kvadrat stana kod Venecija mosta danas košta oko 3.000 KM, u podnožju Starčevice od 2.700 do 2.800 maraka, Novoj Varoši oko 3.000, u Lazarevu od 2.300 do 2.400 KM.
Naš sagovornik je u Lazarevu prije osam godina kupio stan i tada je kvadrat koštao nešto malo više od 1.700 maraka. Vremenom se ukazala potreba za većim stanom. Kaže da je njegova porodica imala “nevjerovatno puno sreće” jer su uspjeli da u Novoj Varošu nađu stan gdje je kvadrat 2.800 maraka.
-Po toj cijeni stanova više nema. Kada smo počeli da gledamo stanove nevjerovatno je kojom brzinom su cijene išle gore. Jedan stan koji nam se svidio koštao je 2.450 po kvadratu, za dva mjeseca kasnije već je koštao 2.600 – priča on.
Puno je razloga zašto je cijena stanova u Banjaluci tako porasla. Poskupio je transport, gorivo, građevinski materijal, prije svega željezo, aluminijum, elektro materijal, stiropor, stolarija… Procjena je da su cijene stanova poskupjele 10-15 odsto zbog poskupljenja građevinskog materijala.
Dragan Milanović, direktor Remax agencije za nekretnine kaže za Srpskainfo da je u Banjaluci i dalje velika potražnja za stanovima.
– Mislim da efekat poskupljenja može biti to da će se manje graditi, da će biti manja ponuda ili eventulano da će investitor duže prodavati nekretninu, ali cijene u nekom skorijem roku neće padati, ako ne budu i dodatno rasle – ističe on.
Kuće i poslovni prostori, sa druge strane, nisu pratile trend rasta cijene i potražnje. Naš sagovornik kaže da kuće kupuju oni koji imaju novca i žele luksuz i privatnost, te oni koji nemaju novca za stan po ovim cijenama, pa prave kuće u Šargovcu, Drakuliću, Motikama…
– Jeftinije je kupiti plac u Motikama, tako dobijete duplo više kvadrata za isti novac, nego da kupujete stan – ističe Milanović.
Stanove u Banjaluci uglavnom kupuju ljudi koji ovdje žive, ali ima i onih koji su iz drugih gradova u RS i iz inostranstva. Proteklih godina pad kamata na štednju uzrokovao je da ljudi povlače novac iz banke.
– Na primjer, imate 100.000 KM u banci i nekada ste možda imali 4.000-5.000 KM kamata godišnje, sad je to daleko manje. Ako za tih 100.000 KM kupite stan od 40 kvadrata, izdajete ga za 450 KM, onda opet imate oko 5.000 maraka na 12 mjeseci. Nekretnine su najsigurnja investicija. Kad imate novac vodite računa o tri stvari, da je sigurno ulaganje, da imate neki prinos i likvidnost – kaže Milanović.
Kod nas je finansijsko tržište slabo razvijeno ili ga skoro i nema, pa ljudi kad imaju novac ne kupuju obveznice ili akcije neke firme, ne trguju na berzi, ne žele da pokreću biznis jer je nestabilno, a privredna aktivnost slaba i nestabilna.
– Rizik je najmanji u nekretnini – poručuje on.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže za Srpskainfo da povećana potražnja za nekom robom uvijek izaziva rast cijena. Naglašava da je došlo do velikog broja ozbiljnih poremećaja na tržištu i porasta cijena, između ostalog jer su Evropa i Amerika “pumpale” novac za potrebe održavanja socijalne stabilnosti u vrijeme pandemije i lokdauna.
– Kina, kao najveći proizvođač roba na svijetu, odlučila je da neće dogovorati cijene za robe dok roba ne bude pred isporuku. Kada ukomponujemo globalnu situaciju sa štampanjem novca i sa potrebama za isporuku roba iz Kine, u kombinaciji je dalo globalnu inflaciju koja je izazvala porast svih cijena, tako i stanova – ističe Pavlović.
Poručuje da postoje određene tendencije da se cijene stabiliziju i da se ne očekuje dalji rast.
– Može se očekivati smirivanje rasta cijena sirovina, što znači i smirivanje stanja sa cijenama na tržištu – naglasio je on.
