Početna Najnovije Novosti Društvo

STANIVUKOVIĆ obišao radove na izgradnji vodovodnog sistema u naselju Ponir, uskoro redovno vodosnabdijevanje

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sa saradnicima obišao je danas radove na izgradnji vodovodng sistema u naselju Ponir, a riječ je o vodovodnom sistemu Jagare-Ponir-Starčevica-Debeljaci.

Tom prilikom on je poručio kako je riječ o izuzetno izazovnom projektu, s obzirom da je riječ o nepristupačnom i teškom terenu.

-Da bi smo započeli realizaciju ovog projekta bilo je potrebno da se stvori hiljadu preduslova. Ali nijedan preduslov i nijedan uslov se ne stvaraju, ukoliko se vi za to grčevito ne izborite. Radi se o jednom našem cilju, koji smo skoro pa u potpunosti ostvarili – a to je da svako naselje u ovom gradu, svaki dio i svaki pedalj, budu pokriven vodom, da svi imaju gradsku vodu i redovno vodosnabdijevanje. Da bi smo to uradili bilo je potrebno da uložimo i ulažimo više desetina miliona KM. Tako smo na teritoriji Bronzanog Majdana to i uradili i danas ona situacija koja je bila prije – da vode ima pa nema – uložili smo više od 2 miliona KM i to smo riješili. Slavićka očekujemo da će biti gotova do kraja maja ili početka juna, što će omogućiti uredno vodosnabdijevanje za više od 150 domaćinstava. Ista je situacija i sa Donjim Kolima. Uskoro zvaršavamo i projekat vode u Racunama. Kada sve pogledamo, došlo je do ove tačke, gdje se sada nalazimo a koja nam je važna. Za redovno vodosnabdijevanje, za cijele jagare uloženo je gotovo 1,7 miliona KM, te više stotina domaćinstava i sve kuće u budućnosti koje će se graditi, imaće uredno vodosnabdijevanje. Bez Jagara voda nije mogla da dođe ovdje – kazao je on.

Naglasio je i to kako je bilo potrebno da se urade potisni cjevovde i sve drugo što je bilo neophodno da bi danas, kako kaže gradonačelnik – vodu mogli da dovuku na Ponir.

-Za nas je ponir jedna od najvažnijih kota. Radićemo dva rezervoara od 300 kubnih metara, sa više od 14 kilometara vodovodnog sistema da bi Ponir imao vodu. Kada zavšrimo ova dva rezervoara, onda možemo raditi krakove ka Trešnjiku i ka Debeljacima i spuštati se u visinske zone Starčevice, Potoka, kuća koje se nalaze u sklopu Rekerativne zone. Ovo nikada prije nije bilo, ovo je važan projekat. Rok za izvođenje radova je godinu dana. Mi smo radovi počeli prošle godine i ovo bi moglo da bude gotovo do početka naredne godine – rekao je gradonačelnik.

Gradksi menadžer, Bojan Kresojević poručio je kako je ova gradska administracija od početka mandata završila 205 kilometara cjevovoda.

-Ovo je zaista najveći iskorak u gradu.  Kada uzmemo u ozbir da ćemo u okviru projekta vodosnabdijevanja Ponir, koji se između ostalog finansira iz sredstava Evropske unije, imati dodatnih 14 kilometara cjevovoda, te sa započetim radovima u Šumarima i svim ostalim projektima koje uveliko radimo, imaćemo i do 270 kilometara cjevovoda do kraja 2024 godine, što nas dovodi – sa početnih 92 do trenutnih 99 posto građana Banje Luke koji će biti pokriveni gradskim sistemom vodosnabidjevanja. Na to sve možemo biti ponosni. Porethodne sedmice smo imali važnu posjetu evropske delegacije koji vrše nadzor na realizacijom projekta koji oni finasiraju. Tada smo im rekli da su za nas najveći nadzor građani i da se trudimo da dinamika bude mnogo bolja i brža od one koja je projektovana. Nakon što su obišli, između ostalog i ovo gradilište, potvrdili su da je dinamika na zavidnom nivou – kazao je gradski menadžer.

Jedan od mještana ovog dijela grada, Nikola Ćurlić rekao je kako je Ponir oduvijek imao problema sa vodosnabdijevanjem, te je zahvalio gradonačelniku i njegovim saradnicima koji su prepoznali važnost ovog projekta.

-Zahvaljujemo se gradonačelniku i njegovim sradnicama koj su unijeli veliku trud za ovaj projekat. Da nije njihovog angažovanja, vjerovatno bi ovaj projekat duže trajao. Trasa je teška, radnici rade vrijedno svaki dan. Mi otkako postojimo imamo problem sa vodom, jer je ovo visinksa zona gdje voda nestaje veoma često, posebno u ljenim mjesecima, pa smo se snalazili ko kako zna – kazao je on.

Izvođač radova je preduzeće „Hidrokop“, a svi projekti u okviru investicionog ciklusa „Voda 3“ finansiraju se sredstvima Evropske unije.

 

Podijeli