Dijalog između Beograda i Prištine počeo je 8. marta 2011. godine u Briselu tehničkim pitanjima i temama, koje su imale za cilj unapređenje kvaliteta života građana.
Od 19. aprila 2013. godine, kada je postignut prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, takozvani Briselski sporazum, započet je proces političkog dijaloga i pregovori su prešli na visoki nivo, dijalog predsjednika i premijera.
U početku je postignut niz uspješnih sporazuma i najambiciozniji, Briselski iz 2013. godine, u kojem se od 15 njih šest odnosi na formiranje zajednice srpskih opština. Jedanaest godina kasnije, zajednica je neformirana, ali i glavna prepreka za nastavak dijaloga, prenosi Euronews.
“Dijalog je mrtav i mislim da prosto ne postoji više ništa što bi moglo da ga pokrene, osim neke toliko krizne situacije koja bi iziskivala hitne mere i prema jednoj i prema drugoj strani, hitno sastajanje u Briselu ili negde drugo, ali osim toga mislim da dijaloga nema. Međutim, kada kažem krizna situacija, to već nije deo dijaloga, to je već smirivanje krize”, kaže za Euronews Srbija Ana Marija Ivković, novinarka sa KiM.
Posljednjih godina se dijalog zaista vodio samo kako bi se smirivale tenzije, bilo oko barikada, registarskih tablica, zbog izlaska Srba iz institucija. Poslije sastanaka, posebno onih bez dogovora, obje strane su optuživale jedna drugu za nekonstruktivnost, prenosi Euronews.
“Očigledno je da su i Aljbin Kurti i Aleksandar Vučić bili mnogo više zauzeti nekom unutrašnjom agendom i nekim dnevnim političkim temama nego dijalogom i to je obojici odgovaralo, a izgleda odgovaralo je i Miroslavu Lajčaku da dobije zadnjih šest-sedam plata bez ikakvog rada i da bude nekog značajnijeg progresa tamo”, kaže za Euronews Srbija Ljeart Hodža, glavni urednik TV ATV u Prištini.
Za Aljbina Kurtija, premijera privremenih prištinskih institucija, dijalog nije bio na vrhu agende, ni u predizbornoj kampanji, a ni poslije dolaska na vlast, ali je zajedno sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, prihvatio Ohridski sporazum iz februara prošle godine.
“Dakle, završila se ta ‘taktika salame’ u kojoj Kosovo pravi ustupke i kompromise, iščekujući priznanje na kraju dijaloga, priznanje koje nikada nije došlo”, rekao je Kurti nedavno.
Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova, odgovarali su iz Beograda.
Iz Evropske unije uglavnom su dolazili signali da je “učinjen izvjestan napredak” u razgovorima i redovno su pozivane “obje strane da budu konstruktivne i ne preduzimaju jednostrane akcije koje doprinose destabilizaciji situacije na terenu”.
“Za nas se dijalog i dalje nastavlja, ali je veoma teško predvidjeti kada će biti bilo kakvog sastanka na visokom ili višem nivou sa glavnim pregovaračima ili između Kurtija i Vučića, zato što ovi termini zavise od sposobnosti obje strane da se dogovore oko datuma i dnevnog reda”, rekao je Peter Stano, portparol Evropske unije.
Dodao je da ima dosta pitanja koja su na dnevnom redu, koja su prioritetna i hitna.
Na primjer, implementacija takozvanog Ohridskog sporazuma, to je najhitnije i pored svih pitanja koja su stvorena jednostranim odlukama i nekoordinisanim djelovanjem, posebno sa prištinske strane, kazao je Stano.
Posljednji sastanak između Vučića i Kurtija, uz posredovanje Žosepa Borela, šefa spoljne politike Evropske unije, održan je u Briselu 14. septembra prošle godine, bez bilo kakvog dogovora.
