Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, ukupan promet u trgovini na malo u maju ove godine, u odnosu na april, manji je za 8,2 odsto, a u dijelu koji se odnosi na hranu, piće i duvan, za 16,5 odsto. Do ovog pada, ali ne toliko značajnog, došlo je i u trgovini gorivima i mazivima – za tri odsto. Interesantno radi se o padu koji se može uporediti s onim iz marta 2020. godine, kada je korona uticala na smanjen promet. Iako se još ne radi o trendu, koji bi mogao ukazati na neka negativna ekonomska kretanja, ovi podaci treba da zabrinu, jer su očigledno rezultat sve manje kupovne moći, do koje je došlo zbog vrtoglavog rasta cijena u gotovo svim segmentima života, što povećanje plata nije moglo pratiti.
Korpa i plata
Ilustracije radi, sindikalna potrošačka korpa u maju ove godine iznosila je 2.456 maraka, odnosno za 280 više nego u istom periodu 2022. U tom istom periodu zabilježen je rast cijena gotovo svih prehrambenih proizvoda i to u procentima od 10, do čak 50 odsto. Cijena hljeba veća je za 20 odsto, junetine 10, svinjetine 22 odsto, jaja 30, a krompira i mlijeka za oko 50 odsto u posljednjih 12 mjeseci. Doduše i ove podatke treba uzeti s određenom rezervom, jer je vrlo čest slučaj da se pojedine cijene formiraju na sedmičnom, pa i na dnevnom nivou.
Ako ove zvanične podatke uporedimo sa rastom plata, koja je u maju iznosila 1.280 maraka, odnosno za 170 maraka više nego u istom periodu prošle godine, odmah je vidljivo da rast ličnih primanja nije mogao isprati rast cijena pa čak ni u dijelu koji se odnosi samo na prehranu.
Na pad kupovne moći nedavno su upozorili i predstavnici raznih udruženja iz Srpske koja se bave zaštitom potrošača, navodeći kako građani sve više kupuju samo ono što im je trenutno dostupno i pristupačno količini novca kojom raspolažu. Istakli su da zbog visokih cijena građani uglavnom kupuje od danas do sutra i to, kako su slikovito objasnili – na kašičicu.
Iako inflacija u Srpskoj nastavlja da pada na godišnjem nivou, ona u stvari i dalje raste na mjesečnom, pogotovo u dijelu koji se odnosi na pojedine prehrambene proizvode. Ovaj trend mogao bi se očekivati i u narednom periodu, kako zbog visokih ulaznih troškova, tako i zbog lošeg vremena koje ugrozilo prinose te samim tim i poskupjelo samu proizvodnju.
Glavni krivci
Svi finansijski i ekonomski pokazatelji sa tržišta EU ukazuju na to da rast cijena postaje sve više hronična bolest i da je inflacija, koja se poslije “kovida” probudila, a nakon rata u Ukrajini i zaigrala, došla da ostane. I to je nešto s čim se danas suočava čak i moćna Njemačka, u kojoj je u maju ove godine zabilježen pad prodaje u trgovini na malo od 3,6 odsto. Uostalom to je bio i jedan od ciljeva ECB, da se podizanjem kamatnih stopa smanji potrošnja pa samim tim i inflacija na ciljanih dva odsto.
Finansijski ekspert Aleksandar Ljuboja u jednoj od svojih ranijih analiza za naš list je istakao da je naša sreća u nesreći to što imamo plitko tržište, navodeći da je ubijeđen da ova inflatorna kriza ipak neće u tolikoj mjeri ugroziti naš standard, bar ne u tolikoj kao u Evropi.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SNjOT Saša Grabovac smatra da će cijene ostati visoke, sve dok ima potražnje, odnosno dok postoji kakva-takva kupovna moć građana, koja će vlasnicima firmi obezbjeđivati profit.
Trenutni pad u prometu, koji nije zanemariv, još nije natjerao trgovce i vlasnike firmi da stanu i zamisle se te koriguju svoje cijene naniže. Šta više u pojedinim slučajevima cijene i dalje bilježe rast, za pet, do šest odsto, kao što je u slučaju riže, teletine i određenih mliječnih i mesnih proizvoda. Ako je kojim slučajem cijena ostala ista, onda je gramaža pakovanja smanjena.
Sve ovo sugeriše na to da su upravo trgovci, odnosno korporativni profiti, kako je to nedavno objašnjeno od strane stručnjaka iz MMF-a, trenutno najveći krivci i najveći pokretači rasta cijena, odnosno inflacije. Prema njihovoj analizi korporativni profit izazvao je 45 odsto inflacije u Evropi, u poređenju sa 40 odsto zbog rasta uvoznih cijena.
Kako su pojasnili udio inflacije izazvane uvoznim cijenama dostigao je vrhunac sredinom 2022. i od tada pada. Ovo ukazuje na to da su problemi u lancu snabdijevanja uglavnom riješeni. Korporacije su, međutim, zadržale cijene ili čak nastavile da ih povećavaju. One povećavaju svoje cijene zato što očekuju da će troškovi biti povećani, a ne zato što su zaista porasli. Ali vrlo češći je razlog to što oni koriste globalne probleme kao dobar izgovor da izvuku neočekivani profit.
Rješenja
Kada je u pitanju Republika Srpska, veći pad cijena najvjerovatnije ne treba očekivati ni u narednom periodu, iako je u maju ove godine zabilježen značajan deficit u prometu u trgovini na malo. Dolazak gastarbajtera, ali i značajnog broja turista, sigurno će i u narednom periodu osigurati određeni promet i visok nivo cijena.
Da bi do toga i došlo, kao prvo, neophodno je da se stabilizuju stanje unutar EU. Kao drugo – da bi došlo do značajnijeg pada cijena, koji bi građani mogli da osjete, bilo bi neophodno da vlasti uvedu sistem kontrole cijene kao recimo u Sloveniji, koja će u narednom periodu utvrđivati ko u lancu ima neopravdane profite i lihvarske marže. Da ovdašnji trgovci love u mutnom nedavno su pokazali i rezultati kontrola od strane nadležnih inspekcija, iz koji je poručeno da gotovo svi trgovački lanci krše uvedene marže. To bi se moglo objasniti time što im je isplativije ponekad i platiti kaznu, nego sniziti i korigovati cijene. Treći način – da ovaj negativni trend potraje jedno izvjesno vrijeme, što bi onda ipak natjeralo kompanije, ali i trgovce, da snize svoje cijene i krenu u bespoštednu borbu za svakog kupca, koji u svojim kućnim kasama imaju sve manje novca na raspolaganju. Kompanije bi u tom slučaju, da bi opstale, morale da prihvate manji udio u dobiti.
Ma kako čudno zvučalo visoka inflacija trenutno odgovara vlastima, na svim nivoima, jer veće cijene znače i veće prihode od PDV-a. Ali to je mač sa dvije oštrice, jer ukoliko inflacija potraje u sadašnjim okvirima, veći pad kupovne moći biće neminovan. To će lančano dovesti do dodatnog osiromašenja građana, recesije, smanjenog izvoza, pa samim tim i prihoda. Povratiti kupovnu moć građana neće biti lako, jer radi se o decenijskom procesu te bi svakoj državi trebalo da bude u interesu, baš kao i svakoj kompaniji, da daju prednost borbi protiv inflacije, ispred trenutnog profita.
Porodica
Prosječno domaćinstvo u Srpskoj u prošloj godini imalo je 2,8 članova i trošilo je mjesečno oko 1.800 maraka. Od toga su 558 maraka bili izdaci za hranu, a 1.242 izdaci za neprehrambene proizvode i usluge. U odnosu na 2015 – prosječna mjesečna potrošnja tokom prošle godine bila je u prosjeku veća za 540 maraka, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Kontrola cijena
U Sloveniji je tokom ove sedmice stupila na snagu uredba o obaveznom i redovnom slanju podataka o cijenama poljoprivrednih kultura i prehrambenih proizvoda. Na taj način Slovenija će u narednih šest mjeseci pratiti cijene usjeva i proizvoda u lancu ishrane. Kako je saopšteno, na ovaj način žele ograničiti rast cijena hrane te otkriti ko u ovom lancu ima neopravdane profite i lihvarske marže. Prema ovoj uredbi nadležno tijelo će prikupljati i analizirati cijene, količine i porijeklo u sektorima žitarica, mesa, mlijeka, jaja, voća i povrća.
