Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, koji je predstavljen ove sedmice, osim ocjene da je napravljen određen napredak na putu ka Evropskoj uniji, u prvi plan je stavio ono što u Sarajevu uporno ignorišu.
Evropska komisija jasno je stavila do znanja da će u martu naredne godine otvaranje pregovora sa BiH zavisiti od ispunjavanja svih 14 ranije postavljenih uslova, a među njima je i pitanje Ustavnog suda BiH. Da nema evropske perspektive BiH bez odlaska stranih sudija i zatvaranja OHR-a, poručuju i zvaničnici Srpske.
Put od Sarajeva do Brisela, od statusa kandidata do statusa pregovarača popločan je sa 14 prioriteta. I sa jednim uslovnim zelenim svjetlom. Barem do marta. Da li će ostati tako ili će postati crveno, zavisiće od ispunjavanja uslova. Јedan od njih, jeste i donošenje Zakona o Ustavnom sudu BiH, bez koga nema pregovora.
– To nije zahtjev naš, samo naš. U stvari, to je dio 14 pririteta koje je istakla EU, a ako se čita ozbiljno ono što je rečeno prekjuče u Briselu, onda je rečeno da u martu treba izaći pred EU sa riješenih 14 prioriteta. Јedan od tih prioriteta je i Ustavni sud – ističe predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Implementacija integralno i u paketu svih preostalih 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije, stav je na kojem će i dalje instirati predstavnici Srpske.
Bošnjački predstavnici se očito i dalje prave da ne razumiju poruku da je odlazak stranaca i te kako u vezi da evropskim putem BiH.
Tako je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao da “to dvoje uopšte ne uslovljanja jedno drugo”.
– Naprotiv, to dvoje je usko povezano. Neće biti ni OHR-a, neće biti ni stranih sudija u Ustavnom sudu, kada mi budemo u EU. To je naš konačan cilj – rekao je Konaković.
Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac kaže da su SNSD i partneri iz Republike Srpske potncirali da se svih 14 ključnih prioriteta razmatra u paketu, uključujući Zakon o Ustavnom sudu i druga značajna pitanja.
– Nije bilo u tom trenutku saglasnosti i mislim da su oni, koji to tada nisu razumjeli, usporili put BiH u procesu odobravanja pregovaranja – kaže Košarac.
Za pravnike, nakon izvještaja Evropske komisije, dileme više nema. Ako želi u Evropsku uniju, BiH neće moći da čeka da se nađe na njenim vratima, pa da se onda riješi stranaca iz Ustavnog suda BiH, kako se to tumači u Sarajevu.
– Nakon Izvještaja EU o napretku BiH ka evropskim integracijama potpuno je jasno da bez rješavanja pitanja stranaca u Ustavnom sudu neće moći da se otvore pregovori i da će kontrola koja je najavljena u martu ponovo biti sa negativnom ocjenom – navodi pravnik Ognjen Tadić.
Advokat Miljkan Pucar saglasan je da BiH ne može u EU sa stranim sudijama i protektoratom.
– Sasvim je sigurno da ovakav sastav i rad Ustavnog suda nije dobar za BiH – ističe Pucar.
Pitanje koje se zanemaruje i rijetko postavlja jeste zbog čega se problem stranaca u Ustavnom sudu uopšte nalazi među 14 prioriteta i zašto se taj problem rješava sada, kao uslov Brisela, a nije riješen davno ranije kako to i piše u Ustavu BiH.
– Aneks 4 Dejtonskog sporazuma je vrlo jasno predvidio da se nakon pet godina prvobitnog mandata stranih sudija može zakonom urediti drugi način kako će se sudije međunarodne imenovati. Na taj način imamo uporište u samom Ustavu i Dejtonu da dogovorimo modul imenovanja domaćih sudija – navodi ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović.
Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković da dva naroda – Srbi i Bošnjaci, imaju saglasnost o ovom pitanju.
– Da li će Bošnjaci to prihvatiti ili neće, zavisi kako će reći njihovi mentori iz međunarodne zajednice – naglašava Petković.
Sve dok Kristijan Šmit uzima sebi za pravo da izigrava zakonodavnu vlast i dok strane sudije sjede u Ustavnom sudu, BiH nema evropsku budućnost, uz sva zelena svjetla Brisela. Republika Srpska nikada nije krila da podržava članstvo BiH u Evropskoj uniji, ali uz jasnu poruku – članstvo u EU ne smije i neće ugroziti ustavnu poziciju i nadležnosti Srpske.
